KAKO SE ŽIVI NA BRDOVITOM BALKANU: Stigli rezultati istraživanja "Balkanskog Barometra"

Balkanski Barometar za 2018. godinu, koji donosi pregled stanja u zemljama Balkana o viđenju građana i privrednika o napretku, pokazao je da građani smatraju da se slika o njihovim zemljama poboljšava, osim u BiH, koja je nešto lošija nego ranijih godina.

U okviru tog istraživanja, Vieće za regionalnu saradnju (RCC), postavilo je oko 100 pitanja za po 1000 građana u svakoj od zemalja zapadnog Balkana, kao i za više hiljada privrednika, i zaključci su doneti upoređivanjem tih podataka, kao i u odnosu na podatke iz prethodne četiri godine, otkad je uvedeno ovo istraživanje.

Generalni sekretar RCC-a, Goran Svilanović, istakao je na današnjoj konferenciji u Briselu, na kojoj su prikazani rezultati Barometra, da se slika građana o stanju na Balkanu poboljšala, ali da su i dalje najveći problem nezaposlenost, ekonomsko stanje zemlje i korupcija.

Ipak, porast optimizma se može očekivati u narednim godinama, a kao što je i do sada bio slučaj, građani regiona su više optimistični kada je reč o budućnosti, nego kada razmatraju sadašnju situaciju.

Politička stabilnost je segment koji se i ovoga puta pokazao kao kritična tačka za veće zadovoljstvo stanjem u državi, a barometar otkriva da su u Makedoniji političke teme i rešavanje teških političkih pitanja, usporili ekonomski razvoj te zemlje.

Svilanović je dodao i da je izvoz slaba tačka za čitavu ekonomiju, budući da mnogo privrednika plasira proizvode samo na lokalnom nivou, dok samo njih 12 posto plasira izvoz u druge zemlje, od čega tri posto ide u zemlje regije, a šest izvan toga i najviše je upućeno u zemlje Evropske unije.

Takođe, nezaposlenost je navedena kao ključni razlog za zabrinutost, što je naglasila većina građana širom Balkana, a istraživanje još pokazalo da je i  poverenje u pravosuđe pod znakom pitanja, budući da 70 posto građana smatra da se pravda ne deli jednako.

Kada je u pitanju BiH, podaci nikada nisu bili lošiji, po pitanju gledišta građana na trenutnu situaciju, posebno ako se uzmu u obzir podsaci iz prethodne četiri godine, potvrdilo je istraživanje, a Svilanović je dodao da se pokazalo kako je situacija nešto bolja u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj.

"Ranije nismo to radili, uvijek smo BiH posmatrati kao jednu državu i tako će i dalje biti. Rast u BiH je bio solidan te nema objašnjenja za takvo raspoloženje građana te smo poredili stanje u dva entiteta. Veći optimizam je u Federaciji BiH, a i brojke su nešto povoljnije nego u RS-u", istakao je Svilanović, i dodao  da su do sada građani Srbije bili uvijek najsuzdržaniji, uključujući i pogled prema EU, a sada se tome pridružila BiH, mada se postepeno slika EU u očima Balkanaca menja, čemu je doprinelo i moguće priključenje Evropskoj uniji.

Svilanović je takođe izrazio nadu da je ovo stanje, prolazna faza za Bosnu i Hercegovinu. Direktorka za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju EU, Genoveva Ruiz Kalavera, napomenula je da je regionalna saradnja od izuzetno velikog značaja za proces uključenja u Evropsku uniju, kao i da je potrebno garantovati prava i sigurnost svih građana.

Sledeći važan korak za napredak i bolju situaciju, jeste izgradnja boljih puteva, i snažnija povezanost, kao i izdvajanje više novca za takozvanu digitalnu agendu na koju će se sve više oslanjati buduće generacije. Ona je istakla kako je EU spremna da prihvati nove članice, ali i da balkanski kandidati moraju pokazati odgovornost.

Ovogodišnji Barometar doneo je i neke zanimljive podatke,  poput toga da 12 posto privrednika još uviek nije zainteresovano za zapošljavanje Roma, ili činjenice da 27 posto njih, radije zapošljava muškarce nego žene.

Takođe, izgleda da 56 posto privrednika u regionu ne zapošljava ranjive grupe društva, a samo 13 posto kompanija zapošljava etničke manjine i osobe sa poteškoćama.

Istraživanje je pokazalo i da 21 posto populacije ističe kako nije bilo u mogućnosti da plati stanarinu ili komunalije, a 14 posto njih kazalo je da nema mogućnost da priušti osnovne potrepštine, poput odjeće ili hrane.

Ipak, iako ova slika deluje zabrinjavajuće, ipak postoji i dobra strana cele situacije, koja se ogleda u tome što su ovi procenti, koji daju tamnu viziju stanja čitavog Balkana, bili  mnogo veći prošle godine.