Život
30.09.2023. 02:10
R. E.

Reformator srpskog jezika

Da li znate gde je sahranjen Vuk Karadžić?

Vuk Karadžić
Izvor: Shutterstock

Vuka Stefanovića Karadžića pamtimo kao jednog od najznametijih Srba. Reformisao je srpski jezik i bio je, bez sumnje, jedan od najznačajnijih srpskih lingvista.

S obzirom na to koliko ga danas cenimo, teško je zamisliti da su njegove ideje za reformisanje jezika i pisma, mnogi njegovi savremenici teško prihvatali.

Vukov rad su podržavali evropski intelektualci 19. veka, poput braće Jakoba i Vilhelma Grima, ako i Johana Volfganga Getea, dok se mnogi Srbi nisu slagali sa njegovim reformama.

Tokom većeg dela vladavine, knez Miloš Obrenović je ograničavao upotrebu Vukovog pravopisa, a Mitropolit Karlovački Stefan Stratimirović je Vukov prevod Novog zaveta smatrao skandaloznim.

Uz pomoć i savete Jerneja Kopitara, slovenačkog lingviste, Vuk je zapisivao srpske narodne pesme i radio je na gramatici narodnog govora. U Beču je, 1814. godine objavio zbirku narodnih pesama koju je nazvao "Mala prostonarodna slaveno-serbska pjesnarica".

Iste godine je objavio "Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu", što je prva gramatika srpskog jezika na narodnom govoru.

Prvo izdanje "Srpskog rječnika" je objavljno 1818. i sadržalo je 26.270 reči. Ne zna se tačno kada je Vuk Stefanović Karadžić došao na ideju da stvori ovo delo, ali je on govorio da je, dok je radio kao pisar na sudu, imao običaj da zapiše poneku reč koja mu se učinila zanimljivom.

Izdavanje "Rječnika" su pratile brojne kontroverze, a Vuka su mnogi napadali što je u prvi srpski rečnik uneo mnogo psovki. To je delimično uradio na nagovor Jerneja Kopitara i Jakoba Grima, koji se veoma interesovao za srpske psovke.

Napadi na njegovu reformu nisu prestali ni nakon 1847, koja se računa kao godina Vukove pobede. Tada su objavljene "Pesme" Branka Radičevića, čime je pokazano da je jezikom Vuka Karadžića mogu pisati i umetnička dela.

Iste godine je Đura Daničić, tekstom "Rat za srpski jezik i pravopis", dokazao opravdanost Vukove reforme.

Pored toga što je napisao ova važna dela, Vuk je od 1834. do 1838. putovao i zapisivao narodne umotvorine, običaje, verovanja... Istraživački rad kojim se bavio, svrstava ga u začetnike etnografije i etnologije u Srbiji, a njegovo delo je sabrano u četrdesetak tomova.

Vuk Karadžić je umro 7. februara 1864. u Beču gde je i prvobitno sahranjen, a potom su njegovi posmrtni ostaci 12. oktobra 1897. preneti u domovinu. Na sadašnjem grobu Vuka Karadžića stoji datum - 30. 9. 1897. zbog razlike između starog i novog kalendara. 

Ovaj događaj je bio pažljivo organizovan u Beogradu, gde su se okupili mnogi ljudi iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske... Od trenutka kada je voz sa telom Vuka Karadžića ušao na teritoriju Kraljevine Jugoslavije, pa sve do kraja sahrane, neprekidno su zvonila zvona svih beogradskih crkava.

Reformator srpskog jezika i jedan on najznamenitijih Srba počiva u porti Saborne crkve, pored Dositeja Obradovića. 

Vuk Karadžić
Izvor: Shutterstock
Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
13°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve