Preporuka za čitanje
Skakavac, hodočasnik, Odisej
Rođen kao Kurt Vonegat Mlađi 1922. godine u Indijanapolisu, bio je američki pisac. U karijeri dugoj više od pedeset godina objavio je četrnaest romana, tri zbirke kratkih priča, pet drama i pet publicističkih dela. Pohađao je Univerzitet Kornel do januara 1943. kad je otišao u američku vojsku. Nemci su ga zarobili tokom Ardenske ofanzive krajem Drugog svetskog rata. Interniran je u Drezden i preživeo je savezničko bombardovanje.
Njegov proboj na američku i svetsku književnu scenu predstavlja šesti po redu, komercijalno najuspešniji roman "Klanica pet“ izdat 1969. Antiratni evergrin. Od bombardovanja Drezdena samo sam ja imao koristi, prodajom primeraka svog romana za dva-tri dolara, izjavljivao je sarkastično u brojnim intervjuima.
Kurt Vonegat posle Drugog svetskog rata uporno pokušava da napiše knjigu o svom ratnom iskustvu u Evropi. Prvo što zapisuje mračno je i oporo. Nečitljivo. Teško se vari. Zato nakon decenija beleženja, sve uništava i kreće ispočetka.
Unoseći elemente dinamike, sarkazma i crnog humora, pronalazi svoj izraz, uvodeći fantastične događaje, kao što je preživljavanje avionske nesreće, putovanje na drugu planetu – Tralfamador, još luđe opise, u kojem glavnog junaka Bilija Pilgrima iliti hodočasnika kroz vreme upoređuje sa flašom "koka-kole“. Ipak, Vonegatov alter ego nije Bili Piligrim, već nepriznati genije, pisac naučne fantastike, Kilgor Traut, koji takođe postaje jedan od likova u knjizi.
U savezničkom bombardovanju Drezdena poginulo je oko 135.000 ljudi, više nego u Hirošimi i Nagasakiju zajedno. Spiskovi poginulih se drastično revidiraju na 25.000 ljudi, što je trend u svetu, kokošje slepilo duha vremena.
Mladi pešadinci, čudom preživeli, raščišćavaju ruševine od leševa ne bi li ih propisno sahranili, a kada su se tela u ruševnim katakombama, rudnicima leševa počela raspadati, spaljivali su ih na licu mesta.
Kurt Vonegat nije bio puki hroničar loših vesti i glasnogovornik ratne traume. Tek kad je u svoj iskaz uneo vedrinu, mogao je da prikaže i tamu ljudskosti.
U magnovenju bombardovanja, uhvaćen je Edgar Derbi, trećepozivac, gimnazijski nastavnik, Amerikanac, zato što je iz iskopina smrtnih izvukao običan čajnik koji je hteo prisvojiti, zbog čega je osuđen i javno streljan. Kao da je izvukao brdo ćilibara, zlata, umetničkih dela, antikviteta, unikatnog nakita koje je hteo preprodati, a ne jedan praktični predmet u kome je želeo da podgreje vodu ili skuva čaj, sebi i svojim sapatnicima, koje je gledao kao svoju decu.
Vrhunska je ironija da se nekom jadniku sudi za prisvajanje bezvrednog predmeta, u nemilosrdno spaljenom gradu koji sada liči na površinu Meseca, a piloti koji su bacili tone zapaljivih bombi, pretvarajući Drezden u pakao na zemlji, a njegove stanovnike u žive buktinje, abolirani su. Streljan je čovek koji je "krao“ od mrtvih, ne od živih. Ne onaj koji je sekao prste leševima, skidao cipele i vadio zlato iz čeljusti.
Opštepoznata stvar je da vojnici protivničkih strana imaju mnogo sličnosti i čovečnosti, a da od glupih i zadrtih saboraca nema gorih protivnika, kojih se ne možeš otarasiti za ceo život, poput dosadnih stenica. Koji će sa tobom ratovati u miru i razbiti ga u paramparčad. Započeti proizvodnju novih ratova.
"Klanica pet“ ili "Dečji krstaški rat“ apoteoza je nestajanja mladosti u krematorijumima istorije. "Tako mu je to“, da upotrebim frazu pisca ove knjige, koja je u susretu sa drobilicom smrti postala kultna.
Kurt Vonegat: "Klanica pet“
Prevodilac: Branko Vučićević
Izdavač: "Laguna“