Svet
30.01.2023. 15:05
Marko R. Petrović

Ostavka posle šest godina

Džasinda Ardern – žrtva sopstvene politike

Džasinda Arden 30.1.2023.
Izvor: EPA / JUSTIN LANE

Džasinda Ardern, premijerka Novog Zelanda, postala je globalna ikona levičara i primer lidera novog stila.

Suočena sa izazovima sa kojima se većina lidera gotovo nikad ne suoči, uzletela je visoko. I kao što to obično biva, posle visokog leta sledi pad. Džasinda Ardern je, uslovno rečeno, žrtva virusa korona. Preciznije rečeno, postala je žrtva politike borbe Novog Zelanda protiv korona virusa čiji je ona bila tvorac.

"Verovala je u sopstveni mit – da je najvrliji vođa na svetu. Zatim su usledile posledice njenih pogubnih postupaka. Kada pišete o politici, jedan od rizika posle je da ćete nekoga da uznemirite. Uprkos tome, ponekad možete da ostanete zatečeni. Ništa što sam napisao pre ili kasnije nije izazvalo toliko gneva kao članak koji sam napisao u oktobru 2020. predviđajući da će se politika nulte tolerancije na kovid Džasinde Ardern na Novom Zelandu pokazati kao katastrofa“, pomalo likujući piše kolumnista britanskog "Telegrafa“ Ros Klark.

Suočena sa brojnim pritiscima, pretnjama i kritikama, 42-godišnja Džasinda Ardern 19. januara je, jedva zadržavajući suze pred novinarima, saopštila da od 7. februara više neće biti predsednica vlade Novog Zelanda, posle gotovo šest godina od kako je prvi put izabrana na tu funkciju.

Kada je sa 37 godina postala lider nacije, Ardernovu su širom sveta hvalili zbog načina kako je reagovala – kako u slučaju kada je u dva odvojena napada na džamije u Krajstčerču, marta 2019. godine, ubijena 51 osoba, a još 40 ih je ranjeno, tako i u prvim danima pandemije virusa korona 2020. godine.

Suočila se, međutim, sa rastućim političkim pritiscima, ali i besom sa kakvim se prethodni lideri Novog Zelanda nisu suočili.

Pa, ipak, njena objava o povlačenju izazvala je šok među pet miliona Novozelanđana.

"Ušla sam u šestu godinu otkako sam na ovom položaju i svake godine mog rada davala sam maksimum. Ne odlazim zato što je bilo teško. Da je to razlog, verovatno bih otišla posle dva meseca na funkciji. Odlazim jer sa tako privilegovanom ulogom dolazi i odgovornost. Odgovornost je kada znate da ste prava osoba da vodite zemlju, ali i kada niste. Znam šta ovaj posao traži i nemam više dovoljno ’goriva’ da to radim na pravi način. Prosto, tako je“, rekla je Džasinda Ardern.

Onda je dodala nešto što će dugo ostati upamćeno kao rečenica koja se ne čuje često od političara.

"Nadam se da vas ostavljam sa uverenjem da možete biti ljubazni i snažni, empatični, ali odlučni, optimistični, ali fokusirani… Da možete biti lider kakav odlučite da želite da budete, ali onaj koji zna kada je vreme da se povuče.“
 

Ardernova je postala inspiracija ženama širom sveta već nakon što je prvi put izabrana na funkciju 2017. godine. Delovalo je kao da najavljuje novu generaciju vođa – bila je na ivici da bude milenijalac, radila je kao DJ i, za razliku od većine političara, nije bila udata.

Godinu dana kasnije postala je tek druga žena na svetu koja se porodila u vreme dok je bila na poziciji, a nešto kasnije svoju novorođenu ćerku donela je i na zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Dok je u celom svetu jačala desnica, ona je izgurala pobedu levice na Novom Zelandu. Progurala je i zakon koji cilja na nultu toleranciju za emisiju ugljenika do 2050. godine, nadgledala kako se sprovodi zabrana prodaje i držanja automatskog oružja, i u dobroj meri zadržavala virus korona van Novog Zelanda čitavih 18 meseci.

Njen pristup pandemiji razgnevio je tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trampa, na šta je ona uzvratila odbacujući njegove i te kako prenaglašene tvrdnje o širenju kovida, nakon što je rekao da je došlo do masovne epidemije i da je "za Novi Zeland gotovo, sve je nestalo“.

Marta 2019. godine Ardernova se suočila sa jednim od najmračnijih dana u istoriji Novog Zelanda kada je 29-godišnji Australijanac Brenton Tarant, desničar i rasista, upao u dve džamije u Krajstčerču tokom molitve i ubio 51 muslimana. Premijerka Novog Zelanda tada je hvaljena zbog empatije koju je pokazala prema preživelima, kao i prema muslimanskoj zajednici uopšte.

Samo nekoliko nedelja posle pucnjave u džamijama, Ardernova je pokrenula postupak za donošenje zakona kojim bi bila zabranjena prodaja i držanje poluautomatskog i automatskog oružja. U akciji policije koja je usledila otkupljeno je više od 50.000 komada oružja, uključujući i mnoge poluatomatske puške slične onoj koju je koristio Tarant. Sve to oružje potom je uništeno.

Nepunih devet meseci kasnije suočila se sa novom tragedijom, kada su 22 turista i vodiči poginuli u erupciji vulkana na ostrvu Vakari.

Ardernova je hvaljena širom sveta zbog načina na koji se Novi Zeland na početku nosio sa pandemijom. Virus je mesecima držan van granica Novog Zelanda, ali je Ardernova ipak bila prinuđena da odustane od strategije nulte tolerancije nakon što su se zaraznije varijante virusa raširile, ali i kada su vakcine postale dostupne.

Suočila se, naime, sa besom građana koji su se protivili antikovid pravilima. Prošlogodišnji protest protiv obaveznih vakcina koji je počeo u parlamentu trajao je više od tri nedelje, a završio se tako što su demonstranti, dok su se povlačili pod pritiskom policije, zasipali snage reda kamenicama i palili šatore u kojima su prethodno "kampovali“.

Ove godine Ardernova je otkazala tradicionalni roštilj koji inače organizuje – iz bezbednosnih razloga.

Prošlog meseca najavila je da će kraljevska istražna komisija sprovesti široku istragu o tome da li je vlada postupala ispravno u borbi protiv kovida i kako se bolje može pripremiti za buduće pandemije. Izveštaj bi trebalo da bude gotov tokom naredne godine.

Mnogi posmatrači sa strane ocenjuju da je i seksizam imao značajnu ulogu u napadima na Ardernovu.

"To kako su je tretirali poslednjih meseci i kako se i dalje odnose prema njoj sramotno je. Svi nasilnici, mizogini, oštećeni. Zaslužila je mnogo bolje. Sjajan vođa“, napisao je glumac Sem Nil na Tviteru.

Ali ona i njena vlada suočili su se i sa kritikama da su bili puni velikih ideja, ali da im je nedostala "egzekucija“. Pristalice su pak bile zabrinute da nije dovoljno uradila kako bi ispunila obećanje o povećanju ponude stanova i smanjenju siromaštva među decom, dok su njeni protivnici ocenili da se nije dovoljno fokusirala na borbu protiv kriminala i ekonomiju.

Klimatske promene ona je opisala kao veliki izazov za njenu generaciju. Ali se njena politika suočila sa skepticizmom i protivljenjem čak i među farmerima koji su protestovali zbog planova da se oporezuje kravlje podrigivanje i drugi procesi koji emituju gasove koji izazivaju efekat staklene bašte.

Posle godina uspeha, danas se i njena Laburistička partija suočava sa neizvesnim prognozama na biralištima. Partija je 2020. godine, na primer, pobedila na izborima sa najvećom prednošću u istoriji, ali nedavna istraživanja pokazuju da je prednost sada na strani konzervativaca.

Ona je sama rekla da je njena uloga takva da je uvek neophodno računati i sa neočekivanim.

Australijski premijer Entoni Albaneze rekao je da je Ardernova "pokazala svetu kako se vodi pameću i snagom“.

"Demonstrirala je da su empatija i uviđavnost moćni kvaliteti jednog lidera. Džasinda je bila žestoki borac za Novi Zeland, inspiracija za mnoge, a meni i veliki prijatelj“, tvitovao je Albaneze.

Američka potpredsednica Kamala Haris Ardernovu je nazvala "vizionarom, svetskim liderom koji je inspirisao milione“, a kanadski premijer Džastin Trudo joj je zahvalio za prijateljstvo, "empatiju, saosećajnost, snažno i postojano vođstvo“ tokom godina.

Ardernova je ucrtala nezavisni kurs Novog Zelanda. Pokušala je da zauzme više diplomatski pristup prema Kini, za razliku od susedne Australije, koja je završila u sukobu sa Pekingom. U intervjuu koji je za AP dala decembra prošle godine, Džasinda Ardern rekla je da izgradnja odnosa sa malim pacifičkim nacijama ne bi trebalo da bude igra nadgornjavanja sa Kinom.

Lider opozicije Kristofer Lakson rekao je da je Ardernova bila snažan ambasador svoje zemlje na svetskoj pozornici, ali i da se za njegovu partiju ništa ne menja jer namerava da pobedi na ovogodišnjim opštim izborima kako bi Novom Zelandu doneo vlast koja želi da radi za građane Novog Zelanda.

Ardernova je objavila da će izbori biti održani 14. oktobra te da će ona ostati poslanik do aprila. S obzirom na to da će ona napustiti parlament u roku od šest meseci od izbora, nisu potrebni posebni izbori za njeno mesto, na kojem će je naslediti Kris Hipkins. Hipkins je pre premijerske obavljao funkciju ministra policije, obrazovanja i javnih službi Novog Zelanda.

Prvi put je izabran u parlament 2008, a za ministra za kovid 19 imenovan je u novembru 2020. godine.

Sama Ardernova rekla je da nije imala previše vremena da razmišlja o svom mandatu, iako je primetila da je on bio obeležen sa nekoliko kriza.

"Jedna je stvar voditi državu u mirnim vremenima, a potpuno druga voditi je kroz krize. Veća je odgovornost, ljudi su ranjiviji i mislim da će to ostati vezano uz moje ime. Imala sam tu privilegiju da vodim Novi Zeland tokom krize, i ljudi su imali poverenje u mene.“
 

Aja al-Umari, čiji je brat Husein ubijen u džamiji u Krajstčerču, izrazila je najdublju zahvalnost Ardernovoj, rekavši i da su saosećajnost i vođstvo koje je pokazala tog tragičnog dana "obasjali svetlošću naše tužno putovanje“.

"Osećanja su mi pomešana, šok, tuga i sreća zbog nje“, napisala je Umari na Tviteru.

Što se tiče planova za budućnost, Ardernova je rekla da nema ništa konkretno, osim obaveza prema svojoj ćerki Niv i vereniku Klarku Gejfordu, s obzirom na to da je njihove planove za venčanje poremetila pandemija virusa korona.

"Zato, Niv, mama se raduje što će biti uz tebe kada ove godine budeš pošla u školu. A ti, Klark, hajde da se konačno venčamo“, rekla je Ardernova.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
26°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve