Vesti
07.07.2023. 15:03
Marko R. Petrović

"Odradio je svoj posao"

Zašto Rama zatvara "Otvoreni Balkan“?

edi rama 7.7.2023
Izvor: EPA / ANDREJ CUKIC

Svako pokretanje neke nove inicijative često je težak i mukotrpan posao. Naročito je tako na Balkanu, gde kao po pravilu svako od pokretača inicijative "ispod oka“ gleda onog drugog i razmišlja – zbog čega on to radi, mora biti da on od svega ima neku veću korist nego ja. Zbog toga je uspeh svake inicijative na ovim prostorima, pa makar i samo početni i ograničeni, često ravan čudu.

A kada nešto već tako dobro krene, gotovo je neobjašnjivo zbog čega neko pokušava to i da sruši. Čuđenje je još veće ukoliko spoticanje, da ne upotrebimo neku težu reč, dolazi od čoveka koji je dobar deo energije utrošio na sam projekat.

A upravo to sada kao da radi albanski premijer Edi Rama sa inicijativom "Otvoreni Balkan“, čiji je jedan od tvoraca, zajedno sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem i tadašnjim premijerom Severne Makedonije Zoranom Zaevim.

"'Otvoreni Balkan' je ispunio svoju misiju, pred nama je Berlinski proces“, poručio je albanski premijer Edi Rama u intervjuu za euronews.al.

"'Otvoreni Balkan' je bila inicijativa koja je nastala iz potrebe da se unapredi Berlinski proces i ispunila je misiju zbog koje je nastala. Iako moramo da se bavimo ovim, naravno, Berlinski proces je naš glavni fokus”, rekao je Rama između ostalog.

On je jasno poručio da se treba fokusirati na Berlinski proces i dodao da planira da održi sastanke sa svim premijerima i predsednicima u regionu kako bi razgovarali o ovom procesu i dogovorili saradnju. Rama je planirao da u četvrtak i petak poseti Skoplje, Prištinu, Beograd, Sarajevo i Podgoricu.

Albanija će u oktobru ove godine biti domaćin samita Berlinskog procesa.

"Albanija je u oktobru prvi put domaćin otkako je Angela Merkel 2014. godine otvorila proces, berlinski samit na Balkanu, u Tirani, i to je izuzetno važan samit jer se pripremamo za veliki korak napred, radimo sa Evropskom unijom na novom planu finansiranja i ekonomske podrške za sve zemlje u regionu koji zaista želimo da konkretizujemo na samitu u Berlinu u oktobru i to je pravi plan. Ursula fon der Lajen je u Bratislavi dala prvu poruku u vezi sa planom za povećanje finansiranja, za povećanje pristupa država Zapadnog Balkana zajedničkom evropskom tržištu“, naglasio je Rama.

Šta je nateralo Ramu da promeni svoj stav, koji je ranije često iznosio, hvaleći i uzdižući "Otvoreni Balkan“ u nebesa. Često, pritom, nije propuštao da naglasi i kako će svi u "Otvoreni Balkan“ jer "nema drugog puta“.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić vrlo brzo je reagovao na Raminu izjavu.

"Ne verujem da je Rama ovo rekao. Nadam se da ću ga uskoro videti. ’Otvoreni Balkan’ je autonomna ideja ljudi sa Balkana“, kazao je Vučić i dodao da će svaku regionalnu inicijativu uvek smatrati superiornom u odnosu na one iz "inostranstva“.

Na vest je reagovao i makedonski ministar spoljnih poslova Bujar Osmani koji je rekao da je ona povezana s aktuelnom geopolitičkom situacijom.

"Mislim da je reakcija premijera Albanije rezultat nedavnih događaja, odvođenja policajaca“, kazao je Osmani.

Profesor iz Južne Mitrovice Nedžmedin Spahiju za "Ekspres“ kaže da Ramina izjava pre svega pokazuje da je reč o "neozbiljnom političaru“.

"Kako drugačije objasniti to da ti se u jednom trenutku nešto sviđa i da to podržavaš, a onda kažeš da je to prošlost. To pokazuje da Rama nema nikakvu državnu politiku, da se ne vodi nacionalnim interesima, nego da vodi ad hoc politiku u zavisnosti od dnevnih događanja“, kaže Spahiju.

Ocenjujući koji bi mogli da budu mogući razlozi za ovakav Ramin luping, Spahiju ističe kako ne veruje da je neko "pritiskao“ albanskog premijera, već da je sam procenio da mu je bolje da se udalji od "problema“. A problem su tenzije koje poslednjih meseci postoje na relaciji Beograd – Priština.

"Sada je video da su Srbija i Kosovo u problemu zbog dešavanja na severu Kosova. EU je već sankcionisala Prištinu, prete i Beogradu... I on je rešio da se ’izvuče’ iz tog društva, odnosno da se distancira od Vučića na isti način kao što se mnogo ranije udaljio od Kurtija. Jednostavno, ne želi da bude u društvu onih koji su u nekom vidu problema“, kaže Spahiju.

I baš kao što je sada "okrenuo ćurak naopako“, Rama bi i u budućnosti ponovo mogao da promeni stav, slaže se Spahiju, ako bi od toga, naravno, imao neke koristi.

"Naravno, pošto je on neozbiljan političar, možemo da očekujemo da će ponovo da promeni svoje mišljenje“, uveren je Spahiju.

Stevica Deđanski, predsednik Centra za razvoj međunarodne saradnje, u izjavi za Radio Sputnjik ocenio je da Ramina izjava predstavlja pretnju, ali i dodao da govori o "nedoslednosti naših partnera“.

"Očigledno je to uradio pod pritiskom određenih država ili određenih državnika, to ćemo videti. Ali prosto je neverovatno da političar i premijer države koji je sam govorio da je to u interesu njegovih građana i da je to u interesu svih u regionu sada time odjedanput kažnjava ne znam koga – Srbiju? Pa kažnjava samog sebe. Naravno, ako oni ne žele to da sprovedu ili moraju da ne sprovedu, posledice će da snose privreda i građani njegove zemlje, a u krajnjem slučaju i naših zemalja, zato što nećemo imati olakšanu trgovinu i transport. S druge strane, šta mi tu možemo, ako postoje nedokazani ljudi, koji umesto da idu ka tome, jer i novi idu ka tome, kao što je Crna Gora najavila da će ići... Mi sada imamo Ramu koji zbog političkih poena meša politiku i ekonomiju“, ocenjuje Deđanski.

Postavlja se pitanje, logično, sudbine sporazuma koji su do sada potpisani u okviru inicijative "Otvoreni Balkan“. Prema rečima Deđanskog, svi sporazumi koji su potpisani faktički su posle Ramine izjave postali bezvredni.

"To je već manir postao albanskog življa na Balkanu, mada i dela evropskog življa, da sve što se potpiše ništa ne važi. Sve što kažemo govorimo samo u tom u trenutku šta neko želi da čuje. Reči više ne znače ništa. Potpis više ne znači ništa. Jednostavno služi da bi se neko prevario i mi moramo da znamo da je to tako. I ne možemo da se nadamo ničem dugoročno. To se pokazalo i na primeru Ukrajine i Rusije, na primeru Kosova i Briselskog sporazuma... Jednostavno, ne postoje više pravila igre i dokle god se novi svetski poredak ne uspostavi, a to će biti u narednih godinu, dve ili tri, ne može se verovati nikome za bilo šta što kaže ili potpiše. Više puta sam rekao, na kraju svega ipak moraće da postoji neki red i svi će se hvatati za ono što je potpisano ili urađeno po nekom međunarodnom pravu. Zato moramo da pazimo da ga mi ne kršimo, da ispunjavamo obaveze koje smo mi prihvatili“, kaže Deđanski.

Objašnjavajući u čemu je razlika između "Otvorenog Balkana“ i Berlinskog procesa, Deđanski kaže da je "Otvoreni Balkan“ mnogo operativniji.

"Niko nije protiv Berlinskog procesa. I Srbija učestvuje u njemu. Mi učestvujemo u svemu što je regionalna integracija. To želimo. Ali postoji problem, a to je da priča ’Balkan balkanskim narodima’ već sto godina izaziva jezu u Zapadnoj Evropi jer onda ne bi imali kontrolu i ne bi mogli da svađaju narode i građane kad god žele. ’Otvoreni Balkan’ je jedna vrsta tog procesa ’Balkan balkanskim narodima’. Mnogo operativnije se dolazi do nekih rešenja. Imamo mogućnost da radna snaga fluktuira. Putovanja bi bila lakša, transport roba i usluga... Mnogo praktičnije i brže se rešavaju neke stvari“, rekao je Deđanski.

S druge strane, Nezir Kraki, profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Paris-Est Creteli, kaže da, prema njegovom mišljenju, ni Rama, a ni Vučić, "nisu imali izbora nego da okončaju ovu beskorisnu ideju kakva je ’Otvoreni Balkan’“.

"Zaista, najpreciznija opservacija bila bi da ova inicijativa nikad nije imala jasnu viziju ili misiju, zbog čega nije mogla balkanskim zemljama da donese ništa novo ili korisno“, kaže Kraki za "Ekspres“, ali dodaje i da se slaže sa analizom profesora Spahijua o tome da Rama nije ozbiljan političar.

"To je zaista istina. I ja mislim isto. On nikad nije bio iskren i nikad nije bio dovoljno spreman da se suoči sa ozbiljnim pitanjima na Balkanu“, kaže Kraki.

Istovremeno su se, kako kaže, potpuno promenile i okolnosti izbijanjem rata u Ukrajini.

"Pre rata, Evropska unija ušla je u fazu napuštanja balkanskih zemalja. Kao rezultat toga, lideri poput gospodina Rame ili čak gospodina Vučića dozvolili su sebi da preuzmu uloge koje im niko nije dao, uz lažno obećanje da će ’pronaći alternativni put ka evropskim integracijama’. Ideja ’Otvorenog Balkana’ rođena je na ovaj način, više kao trenutna politička računica nego kao dugoročna vizija. S druge strane, Berlinski proces se polako ali čvrsto etablirao kao priznat i konkretan mehanizam u kome se nalaze sve zemlje Zapadnog Balkana. Zbog ovih razloga, a svakako i zbog mnogih drugih, inicijativa ’Otvoreni Balkan’ je sigurno propala. S druge strane, teško je znati da li je kraj ove inicijative posledica svesti gospodina Rame ili su to izričito zahtevale velike sile ili EU. Bilo kako bilo, nadajmo se da ovakve ideje koje su van okvira više neće usporavati proces integracije šest zemalja Zapadnog Balkana“, kaže Kraki.

Profesor Kraki, međutim, na činjenicu da su u mnogim segmentima sporazumi potpisani u okviru "Otvorenog Balkana“ i te kako konkretno pomogli običnim građanima i privrednicima koji posluju na relaciji Srbija ‒ Severna Makedonija – Albanija, odgovara: "Da, to je istina, ali to je donelo koristi za samo tri od šest država Zapadnog Balkana.

Bez odgovora je ostalo pitanje šta će o svemu reći Sjedinjene Američke Države koje su više puta naglasile kako podržavaju "Otvoreni Balkan“.

"Dopada mi se što je razvijen tu na Balkanu, nije nametnut spolja. Mi to podržavamo kao i druge projekte regionalne integracije“, rekao je američki ambasador Kristofer Hil o inicijativi "Otvoreni Balkan“ februara ove godine.

"Američke kompanije koje planiraju dolazak u Srbiju ne razmišljaju samo o infrastrukturi i lokalnim uslovima, već o potencijalu za šire regionalno prisustvo zahvaljujući harmonizovanim standardima koji važe u celom regionu. Zato je inicijativa ’Otvoreni Balkan’ važna pre svega za ekonomiju i biznis i kao mogućnost za privlačenje stranih investitora“, izjavio je Hil.

A kada je reč o konkretnim benefitima, treba reći kako je inicijativa "Otvoreni Balkan“ do sada omogućila da izvoz ili uvoz prehrambenih proizvoda među zemljama članicama bude brži i do 50 odsto, direktni troškovi taksa i naknada smanjeni su i do 80 odsto, što je rezultiralo uvećanjem trgovine u regionu "Otvorenog Balkana“ za gotovo 30 odsto. To je pokazalo istraživanje američkih privrednih komora u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji, koje je predstavljeno februara 2023. godine.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Klinton iz Tirane pozvao vladu Kosova da poštuje prava srpske manjine
1

Bivši predsednik SAD

03.07.2023. 22:40

Klinton iz Tirane pozvao vladu Kosova da poštuje prava srpske manjine

Bivši američki predsednik Bil Klinton tokom posete Tirani izrazio je zabrinutost zbog situacije na severu Kosova i pozvao predstavnike kosovskih institucija da promene ponašanje prema srpskoj zajednici.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
24°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve