Svet
23.07.2023. 11:55
Mihailo Paunović

Naoružanje i podrška

Erdogan i Kosovo - Usvajanje Kurtija

erdogan 23.7.2023
Izvor: EPA / ERDEM SAHIN

Redžep Tajip Erdogan je po svemu sudeći pogrešno razumeo molbu koju mu je, pre nešto više od mesec i po dana, uputio predsednik Srbije. Aleksandar Vučić je tada iskoristio priliku pa je nakon što je čestitao Erdoganu reizbor, zamolio predsednika Turske da upotrebi ugled i uticaj svoje zemlje kako bi u regionu opstao mir i zavladala stabilnost.

Molba ne samo da nije uslišena već je Turska nedavnom prodajom Prištini drona "Bayraktar“ potencijalno dodatno doprinela nestabilnosti na Balkanu.

Prema rečima državnog sekretara u Ministarsvu odbrane Srbije Nemanje Starovića Turska već neko vreme intenzivno radi na naoružavanju, obučavanju i osposobljavanju kosovskih bezbednosnih snaga i da se priča ne završava na dronovima. Naprotiv, kako je Starović nedavno istakao Turska je Prištini, takođem donirala protivoklopne sisteme, minobacače i druge vrste naoružanja.

“Ne radi se tu nažalost samo o dronovima tipa 'bajraktar', radi se i o veoma ozbiljnim, sofisticiranim protivoklopnim sistemima OMTAS, radi se o minobacačima, bacačima granata i sve skupa. Dakle, to podiže nivo rizika i pretnji, pre svega prema srpskom stanovništvu koje živi na Kosovu i Metohiji, ali i prema Republici Srbiji u celini”, istakao je Starović, a potom se dotakao I direktnog kršenja međunarodnog prava:

"Neko mora da odgovori na pitanje kako je moguće da 24 godine od završetka rata, nakon donošenja Rezolucije 1244, udsaglašavanja i usvajanja vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova, došlo do toga da - umesto demilitarizacije - na KiM imamo tzv. kosovske snage bezbednosti, opremljene veoma ofanzivnom tehnikom", kaže Starović.

I dok se neko ne seti da međunarodno pravo i dalje postoji, a sa njim i čuvena rezolucija 1244, situacija je takva da se Priština intenzivno naoružava. Njeni vojni kapaciteti još uvek nisu takvi da bi trebalo da brinu Srbiju, koliko sama činjenica da iza svega, dobrim delom, stoji Turska sa kojom Beograd, barem je tako delovalo, ima više nego koretne odnose... Neki bi se usudili da ih okarakterišu i kao prijateljske.

Da će turski uticaj na Kosovu i Metohiji u budućnosti biti još važniji potvrdila nam je informacija da će od jeseni novi komandant Kfora biti turski general, što će biti prvi put da vojni zvaničnik Turske komanduje mirovnom misijom NATO. Na celu priču o turskom faktoru treba dodati i to da prema zvaničnim podacima NATO, od ukupnih 4511 vojnika Kfora, 780 je iz Turske, a prema nekim procenama, do kraja godine, broj pripadnika turskog kontigenta u snagama Kfora bi mogao da dostigne 1.000.

Turska nesumnjivo pojačava svoje prusustvo na Kosovu i o njoj će Srbija kao sve značajnijem faktoru morati u budućnosti više da razmišlja. Pitanje koje se trenutno postavlja jeste da li će dron "bajraktar“ narušiti diplomatske odnose Beograda i Ankare. Upravo to smo pitali beogradskog analitičara Dragomira Anđelkovića.

“Erdoganova spoljna politika je po principu cik-cak. Trudi se da se pomiri sa zemljama sa kojima ima suprotni interes, a onda povuče poteze kojima im na neki način zabode nožu leđa… Nedavno je to uradio sa Srbijom. Mi ponekad pomislimo da su nam Erdogan i Turska prijatelji, a zapravo nam je Turska i te kako ostala neprijatelj samo neprijatelj koji ume da se nasmeje i bude ljubazan. Ne treba se onda čuditi njegovim zaokretima. U jednom momentu smo možda imali iluzije, ali sada više to ne bi trebalo da bude.

Turska je velika sila. Kada se ona usudila da Rusiju na taj način povredi verovatno se ne bi obazirala ni na Srbiju u bilo kom slučaju. Mi ne treba da se ljutimo, već treba da preduzmemo sve mere i da štitimo svoje interese tamo gde možemo”, kaže Anđelković u razgovoru za “Ekspres”.

Koliko je Turska Velika sila verovatno se najbolje videlo u mesecima koji su za nama. Upravo taj period je još jednom potvrdio da Turska ne samo da nije obična članica NATO pakta već je sa godinama stekla status zemlje koja mora da se pita za proširenje ovog vojnog saveza, što se najbolje videlo na primeru Švedske.

Takođe, ona je država koja ima više nego specijalnu poziciju u ratu između Ukrajine i Rusije. Dok sa jedne strane podržava Ukrajinu, sa druge predstavlja jednog od najbližih parnera Moskve. Erdogan status mirotvorca sa Bosfora, koji mu je dodeljen početkom rata u Ukrajini, maksimalno koristi i konstantno menja kurs prema državnim interesima i na sve to ne gubi “prijatelje” ni na jednoj ni na drugoj strani.

Način na koji Ankara istovremeno koketira sa Moskvom i sa Kijevom, neodoljivo podseća na njen odnos prema Beogradu i Prištini.

“To je isti model. Erdogan se predstavlja kao ruski prijatelj, a onda izneveri dogovor sa Moskvom i učini neke stvari u korist Ukrajine. Međutim, nedugo posle takvih poteza on učini malo i Rusiji kako Moskva ne bi reagovala negativno. Tako će i sa nama delovati. On će raditi u korist Kosova, ali će ponekad činiti nešto i Srbiji kako bi izbegao direktnu konfrotaciju. Erdogan na taj način gradi svoju regionalnu pozicju, a mi treba da budemo pragmatični, ne da se direktno svađamo već da isto to radimo. Da na isti način tražimo parnere koji će nam koristit makar to ne bilo po volji Turske, a da se pritom trudimo da sa Ankarom zadržimo što bolje odnose”, smatra sagovornik “Ekspresa”.

Erdogan je bez sumnje svestan statusa koji Turska trenutno ima u poljuljanom svetskom poredku izazvanim ratom u Ukrajini i nema sumnje da će na sve načine iskoristii trenutnu poziciju i da širi uticaj svoje zemlje gde god mu se za to otvori prilika.

Turskom predsedniku, kao sve značajnijem političkom faktoru u svetu trenutno se verovatno, najviše raduje Aljbin Kurti. U situaciji kada je sve nepopularniji na zapadu i kada su odnosi Prištine i Tirane na istorijski niskom nivou, Turska za Kurtija predstavlja slamku spasa.

Kurtiju je za vođenje neodgovorne politike u svakom trenutku neophodan jak parner koji će stati iza njega. Kako je odnos sa Amerikancima značajno narušen, Erdoganovo interesovanje za Kosovo mu dolazi kao neočekivani poklon.

Dragomir Anđelković u razgovoru za naš list kaže da Erdogan nastoji da Tursku vrati u region kao relativno značaj faktor i da će njegova podrška Kurtiju jačati sve više kako lider Samoopredeljenja bude gubio podršku zapada.

“Erdoganu je cilj da se učvrsti negde i gde god prepozna takvu mogućnost on će je koristiti, a Kurtiju treba podrška. Tako da verujemo da će se u narednom period Kurti više oslanjati na Ankaru što je za nas veliki problem jer realnoAnkara nam je u jednom momnetu delovala kao faktor koji može da bude posrednik, a sada ona postaje veći problem u nekim sferama od Amerike.”

Beograd uvek može da se poziva na pristojne političke i ekonomske veze sa Ankarom, ali isto tako mora da zna da će te veze uvek biti slabiji štih u odnosu na jake kulturne i istorijske veze koje neguju Ankara i Priština. Uostalom, kad god nekom od političara iz Srbije padne na pamet da u Turskoj može da vidi nešto više od poslovnog partnera treba da se seti da je Erdogan još pre dve godine odnos Srbije i Turske stavio na ozbiljan test kada je rekao da će Turska raditi na novim priznanjima kosovske nezavisnosti.

Na tu izjavu predsednika Turske brzo se zaboravilo, kao i na onu koju je izgovorio tokom govora u Prizrenu 2013. godine - "Turska je Kosovo i Kosovo je Turska”.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
13°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve