Zabrinjavajuća promena
Antarktik se izdiže dok gubi led
Antarktik, najjužniji kontinent na Zemlji, prolazi kroz značajne promene koje bi mogle imati dalekosežne posledice po globalni nivo mora.
Kako se led na Antarktiku topi, kontinent gubi masu, što omogućava zemlji ispod da se izdiže iz okeana, sličnim procesom kao što se sunđer vraća u prvobitni oblik nakon što je bio stisnut.
Ova pojava, poznata kao postglacijalni porast, mogla bi značajno da utiče na budući porast nivoa mora.
Prema najnovijim istraživanjima, postglacijalni porast Antarktika može smanjiti njegov doprinos globalnom porastu nivoa mora za čak 40 procenata. Međutim, u zavisnosti od toga koliko fosilnih goriva nastavimo da sagorevamo i koliko se temperatura bude povećavala, situacija bi se mogla i pogoršati.
Istraživači upozoravaju da bi nekontrolisano globalno zagrevanje moglo dovesti do porasta nivoa mora i do 19,5 metara do 2500. godine, što bi imalo katastrofalne posledice za obalne zajednice širom sveta.
Istraživanja su pokazala da je Zemljin plašt ispod antarktičkog ledenog pokrivača izuzetno viskozan u određenim područjima, što omogućava neočekivano brz porast kopna. Teri Vilson, geolog sa Državnog univerziteta Ohajo, objašnjava da se porast kopna dešava u decenijama, a ne u hiljadama godina, kao što se ranije mislilo.
Tim istraživača koristio je 3D modeliranje kako bi simulirao porast nivoa mora usled promene kopnene mase Antarktika u različitim scenarijima. Ako se nivoi zagrevanja drže na niskom nivou, doprinosi porastu nivoa mora bi mogli biti ograničeni na 1,7 metara do 2500. godine. Međutim, ako se globalno zagrevanje nastavi nesmanjenim tempom, ovaj broj bi mogao drastično porasti, uz rizik od velikih poplava i gubitka obalnih područja.
Ovaj fenomen ima globalne implikacije jer porast nivoa mora neće biti jednako raspoređen širom sveta. Zbog specifičnih gravitacionih, rotacionih i geoloških faktora, niske geografske širine i obalne lokacije već pogođene porastom nivoa mora suočiće se sa dodatnim izazovima.