Istraživanje
Ekstremni požari udvostručeni u poslednje dve decenije
Poslednje dve decenije donele su dramatičan porast ekstremnih požara širom sveta, pokazuje nova studija Univerziteta Tasmanije objavljena u časopisu “Nejčer, ekolodži end evolušn“.
Istraživanje otkriva da su se broj i intenzitet najozbiljnijih požara na Zemlji udvostručili u ovom periodu.
Nedavni događaji potvrđuju ove nalaze. Više od 70 požara je nedavno besnelo u Grčkoj, dok je Čile početkom 2024. godine pretrpeo najgoru sezonu požara u svojoj istoriji, sa više od 130 poginulih.
Prošle godine, Kanada je imala rekordne požare koji su trajali od marta do novembra, dok su plamenovi u avgustu devastirali ostrvo Maui na Havajima.
Autori studije koristili su satelitski senzor za merenje “vatrogasne radijativne snage“ da izračunaju energiju oslobođenu u različitim požarima od 2003. do 2023. godine.
Analizom je identifikovano ukupno 30 miliona požarnih događaja, od kojih je 2913 sa najvišom oslobođenom energijom klasifikovano kao “najekstremniji“.
Rezultati studije pokazuju da ekstremni požari postaju sve češći i intenzivniji.
Požari klasifikovani kao ekstremni u poslednjih nekoliko godina oslobađaju dvostruko više energije nego oni na početku proučavanog perioda.
Ovi nalazi slažu se sa drugim istraživanjima koja ukazuju na pogoršanje požara. Na primer, površina šuma koja se godišnje spaljuje se blago povećava, što dovodi do većih emisija ugljenika.
Ozbiljnost požara, odnosno koliko požar oštećuje eko-sistem, takođe se pogoršava u mnogim regionima, a procenat spaljenog zemljišta zahvaćenog visokim intenzitetom se globalno povećava.
Nova studija identifikuje borealne šume dalekog severa i umerene šume četinara kao ključne eko-sisteme koji doprinose globalnom porastu ekstremnih požara.
Iako globalna perspektiva nije dobra, postoje značajne razlike među regionima.
Na primer, istočni Sibir i zapadni delovi SAD i Kanade su posebno pogođeni, dok listopadne šume oko Mediterana nisu zabeležile porast.