Leva ruka, desni džep
Šta se najviše krade u prodavnicama u Srbiji
Povećanje cena poslednjih godina doprinela je sve većem broju krađa u našoj zemlji.
U emisiji televizije K1 stručnjaci su govorili o tome koji se proizvodi najviše kradu, ko krade kao i kakva je zakonska regulativa kada je reč o ovim slučajevima.
Milan Tomanović, šef obezbeđenja jednog lanca marketa, rekao je da se najviše kradu suhomesnati proizvodi, vakuum pakovanja, paštete, kao i da ne kradu stariji već radno sposobne osobe.
Predsednik Društva trgovaca iz Novog Sada Mlađan Šumić kazao je da se u manjim radnjama krade skupa roba.
"Naši podaci pokazuju da se krade isto kao i prethodnih godina, samo su cene veće. U velikim sistemima imaju obezbeđenje, dok u malim radnjama to ne postoji i tu je problem veći. Uglavnom se krade skuplja roba poput milka čokolada od 300 grama, dezodoransi... To kradu lopovi, a ne ljudi koji nemaju novca. Još veći problem je što imamo oružane pljačke, jer se u tom slučaju odnosi novac iz kase", kazao je Šumić.
Prema rečima advokata Daneta Žigića, krađa životnih namirnica spada u sitne krađe.
"Krađa spada u krivična dela i u zavisnosti od vrednosti ukradene stvari određuje se i kazna. U sitnu krađu spada svaka stvar u vrednosti do 5.000 dinara. Ona se goni po privatnoj tužbi, a sve iznad tog iznosa smatra se krađom gde je propisana novčana ili zatvorska kazna do tri godine", kazao je advokat Žigić i dodao da osobe koje profesionalno kradu znaju do koje granice mogu da idu.
"Postoje dve kategorije zakona, ali su sankcije iste za sve. Sud međutim ceni olakšavajuće ili otežavajuće okolnosti. Nije isto ako je počinilac povratnik ili je to delo učinio prvi put i pokazao kajanje".
Žigić je kazao da kako sistem zaštite napreduje, tako se i sistem krađe usavršava i primenjuju se novi načini.
"Sve što se radi u svetu, radiće se i kod nas. U slučaju otkrivanja krađe, postoji opcija da zamolite počinioca da vrati robu, a ukoliko to ne želi da učini, treba da se pozove policija kako bi se utvrdio stepen krađe, ali i da ne bi došlo do nekog sukoba", rekao je advokat Žigić i napomenuo da okrivljeni ima prava na svog branioca, ukoliko želi da ga iskoristi.
Dejan Gavrilović iz Udruženja "Efektiva" rekao je da se i potrošači žale da u velikim lancima na polici bude jedna cena, dok ih na kasi sačeka druga.
"Takvi slučajevi se mogu prijaviti, ali potrošači nemaju poverenja u tržišnu inspekciju. Mi nemamo ni javno objavljene podatke od strane tržišne inspekcije ili nadležnog organa koji bi nam rekao koji su sve trgovci kažnjeni zbog takvih slučajeva. Ali, imamo situaciju da vrećica od dva kilograma limuna ima kilogram, pa pojedine osobe koje kradu, smatraju taj svoj čin vraćanjem trgovcima za njihove krađe. Da postoji prava sankcija za trgovca koji to radi, takve stvari se ne bi događale", rekao je Gavrilović.
Istakao je i da se krade više zimi nego u proleće, zbog toga što ljudi nose široke jakne.
Milan Marinović, poverenik za zaštitu podataka o ličnosti, rekao je da snimke krađa trgovci treba da ustupe policiji, nakon što ih obaveste o krađi, ali da se snimci sa nadzornih kamera ne smeju objavljivati na društvenim mrežama.
"Da se pravi hajka na društvenim mrežama, da se prave fotografije, lepe po izlozima... To je nedopustivo i to je kršenje zaštite podataka o ličnosti", naveo je Marinović i napomenuo ukoliko se to dogodi, osoba koja je na snimcima ili fotografijama može da tuži trgovinski lanac.