MRAČNE TAJNE IZ BRISELA: Vesko Vukotić, nezgodni svedok likvidacija po nalogu DB

Od trojice srpskih državljana osuđenih u Briselu, najneizvesnija je sudbina Veselina - Veska Vukotića, rodom iz Nikšića, koga zatvor dve i po decenije nije hteo, međutim, čini se da će teško izbeći taj izolovani prostor omeđen žicom

Ubistvo... hladno i kukavički... napad na slobodu izražavanja... žrtva je patila... Drama. Ovako je veće belgijskog suda obrazložilo presudu protiv srpskih državljana - kontroverznog Veselina Vukotića, istog takvog Andrije Draškovića i bivšeg radnika savezne Udbe Bože Spasića - i izreklo im doživotnu robiju za ubistvo albanskog borca za ljudska prava Envera Hadrija u Briselu februara 1990. godine. Hadri je likvidiran dok je u automobilu čekao zeleno svetlo na semaforu. Vukotić, Drašković i Spasić čekaju pravosnažnost odluke - potvrdu doživotne, smanjenje kazne ili oslobađajuću presudu. Kakav će ishod biti, niko ne zna.

Najneizvesnija je svakako sudbina Veselina Vukotića, rodom iz Nikšića, koga zatvor dve i po decenije nije hteo, međutim, kako sada stvari stoje, čini se da će teško izbeći taj izolovani prostor omeđen bodljikavom žicom.

Vukotić je pravosnažno osuđen u Crnoj Gori za ubistvo pomorskog kapetana Duška Boškovića u kafiću "Fleš" novembra 1997. godine. Zbog ovog dela iz Belgije je izručen Srbiji, ali naša država, koja mu je u međuvremenu dodelila državljanstvo, odbila je da ga izruči Crnoj Gori. Tada se u medijima spekulisalo da je Srbija odbila da ga izruči kako bi ovog "ubicu od posebnog značaja" upotrebila "kao krunskog svedok u procesima protiv crnogorskih mafijaša".

Vukotić je odbio da svedoči u Hagu na suđenju Miloševiću, na kome je zaštićeni svedok C-048, koji je radio kao upravnik Vukotićevog kazina "Rojal", izjavio pod zakletvom da su Vukotić i Darko Ašanin bili plaćene ubice srpske tajne službe

"Srpski državljanin crnogorskog porekla Veselin - Vesko Vukotić mogao bi uskoro da bude upotrebljen kao poseban adut u nekom političkom ili sudskom procesu protiv crnogorskih državnih čelnika ili crnogorske državne administracije", objavio je tada crnogorski portal Analitika, međutim, do toga nije došlo. S tim u vezi, kako se može čuti iz Vukotićevog bliskog okruženja, on je ubeđen da su mu isti ti "delovi crnogorske administracije i mafije" spakovali Brisel i izlobirali novu istragu za ubistvo Andrije Lakonića u kafiću "Nana" u Beogradu.

Vukotić je odbio da svedoči u Hagu na suđenju Slobodanu Miloševiću, na kome je zaštićeni svedok C-048, koji je godinama radio kao upravnik Vukotićevog kazina "Rojal" u Novom Sadu, izjavio pod zakletvom da je Milošević svraćao u taj lokal, a da su stalni gosti bili Jovica Stanišić, Franko Simatović Frenki, Milorad Vučelić, Mihalj Kertes... Svedok je za Vukotića i Darka Ašanina naveo da su plaćene ubice za potrebe srpske tajne službe.

Pre dve godine u pucnjavi u kladionici u Petrovaradinu Vesko je ranio Milorada Lužajića, ali ubrzo je poslat sa nanogicom u kućni pritvor do okončanja sudskog postupka. Dok je sud u Briselu, u odsustvu, utvrđivao njegovu, Draškovićevu i Spasićevu krivicu, srpska policija pre nekoliko meseci ponovo je otvorila slučaj "Nana", u kome Vukotića tereti za ubistvo Lakonića.

Po svemu sudeći, događaji iz 1990. godine sada su došli na naplatu. Naime, godinama se pisalo da su Hadrija 25. februara te godine likvidirali Vukotić, Andrija Lakonić i Darko Ašanin. I navodno, Lakonić, sklon narkoticima, počeo je da priča gde ne treba o toj akciji u Briselu, pa je "iz higijenskih razloga" Vukotić ispred "Nane" izvršio "malo ubistvo među prijateljima" i nestao iz zemlje. Suđeno je Darku Ašaninu, ali usled nedostatka dokaza on je oslobođen. I potom ubijen. Ova verzija događaja godinama je bila u opticaju, ali briselski sud uneo je pometnju optužbom protiv Andrije Draškovića, koji je po njihovoj poternici pre dve godine uhapšen u Hrvatskoj. Uz kauciju je pušten u kućni pritvor u hotel, iz koga je potom ispario u nepoznato.

Kuriozitet celog slučaja jeste knjiga bivšeg operativca savezne Udbe Bože Spasića. On je, između ostalog, napisao da je Hadri kao terorista likvidiran po njegovom nalogu. Kasnije je objasnio da je to više fikcija kako bi knjiga dobila na dinamici. Naširoko je u medijima govorio o ulozi savezne Udbe u ubistvu Stjepana Đurekovića, bivšeg direktora INA, koji je sedamdesetih godina pobegao u Nemačku i tamo se priključio ustaškoj emigraciji. Za ovo ubistvo nemački sud nedavno je osudio bivše šefove hrvatske Udbe Josipa Perkovića i Zdravka Mustača na 40 godina robije kao nalogodavce. U ovom predmetu nikada nije utvrđeno tačno ko je Đurekovića ubio hladnim oružjem osim da je to učinio - ubica.d.getElementsByTagName('head')[0].appendChild(s);