Scena
04.04.2024. 13:39
Mihailo Paunović

In memoriam

Veljko Bulajić: Odlazak državnog reditelja

veljko bulajić
Izvor: YouTube screenshot/Klasik TV

U 97. godini napustio nas je Veljko Bulajić.

Bio je reditelj kojeg su svi znali, koji je iza sebe ostavio impresivnu filmsku ostavštinu među kojom su najpoznatiji spomenik-filmovi o partizanskoj borbi.

Bulajić je rođen 22. marta 1928. u Vilusima, kraj Nikšića, u Crnoj Gori.  Detinjstvo je proveo u Sarajevu, gde je završio srednju školu. Već sa 13 godina se u Drugom svetskom ratu priključuje partizanima.

Najstariji brat Đorđe poginuo je u ratu, dok su Stevan i Veljko preživeli, iako su i oni bili ranjavani.

Posle rata, Bulajić upisuje filmsku režiju na Centro Sperimentale-u, italijanskoj nacionalnoj filmskoj školu u Rimu, gde diplomira 1959. godine. U Italiji je bio asistent velikanima kinematografije, poput Federika Felinija.

Kada se vratio u Jugoslaviju, započeo je i rediteljsku karijeru.

Uspeh ostvaruje već svojim debitantskim dugometražnim filmom “Vlak bez voznog reda“, koji govori o posleratnim migracijama stanovništva, sa kojim osvaja “Zlatnu arenu“ za najbolji film Festivala u Puli. Posle toga slede film ”Rat“ (1960), ”Uzavreli grad“ (1961)… Tokom sedamdesetih, snima ”Atentat u Sarajevu“ (1975) o ubistvu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, koji mu je do danas ostao jedan od najpoznatijih, i ”Čovjek koga treba ubiti“ (1979). Potom slede ”Visoki napon“ (1981), ”Veliki transport“ (1983) i ”Obećana zemlja“ (1986).

Ipak, u središtu njegovog opusa trajno ostaju “Kozara“ (snimljen povodom 20 godina od bitke na planini u BiH u Drugom svetskom ratu) i “Bitka na Neretvi“ koja je 1969. nominovana za Oskara u kategoriji stranog filma. Upravo zahvaljujući ovim filmovima Bulajić je stekao status vodećeg reditelja takozvanog partizanskog žanra. Naročito zbog “Bitke na Neretvi“ kao najvećem i najskupljem ratnom spektaklu bivše Jugoslavije.

Za ovaj film imao je veliku pomoć države, konkretno od Tita… Upravo zbog povezanosti sa Titom, na Bulajića se gledalo kao na režimskog reditelja partizanskih spektakla.

“Neretva“ je bila grandiozna koliko i pomoć države. U snimanju je učestvovalo na desetine hiljada statista i nekoliko hiljada vojnika Jugoslovenske narodne armije sa sve oklopnim vozilima.

Nikada za jedan “domaći film“ nije okupljena takva glumačka ekipa svetskih zvezda – Orson Vels, Franko Nero, Jul Briner, Hardi Kriger, Kurd Jirgens, Sergej Bondarčuk… Ali i domaćih – Velimir Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Milena Dravić, Boris Dvornik, Pavle Vuisić

Zanimljivo je da je poster za film “Bitka na Neretvi“ radio ni manje ni više nego Pablo Pikaso, jedan od najpoznatijih slikara u istoriji. Postoji urbana legenda po kojoj je Pikaso, kao honorar za obavljen posao, tražio sanduk najboljeg jugoslovenskog vina… Međutim, kada je Tito čuo ovaj zahtev, odlučio je da čuvenom slikaru pošalje ne sanduk, već ceo vagon najboljih vina iz Jugoslavije.

Veljko Bulajić dobitnik je nagrada “Zlatni lav“ u Veneciji, “Zlatna nimfa“ u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade “Zlatni klas“ za najbolji film u Valjadolidu, nekoliko nagrada publike…

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Da je Šušljik imao Spilbergov budžet...
Snimanje TV Serije Koreni ATA 5. 3. 2024.

“Vreme smrti“

05.03.2024. 16:00

Da je Šušljik imao Spilbergov budžet...

Iza velikih i uspešnih kinematografskih projekata često stoje hrabre ideje ljudi koji nastoje da ožive istorijske događaje koje su mnogi godinama izbegavali.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
24°C
02.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve