Da li se sprema još jedna skupa trka u nuklearnom naoružanju?

Može biti da svet čeka još jedna skupa trka u nuklearnom naoružavanju, poput one tokom Hladnog rata, piše The New York Times.

Kako ističe ovaj list, nakon nedavne "smrti" ugovora koji je pokrivao rakete srednjeg dometa, čini se da će se formirati nova trka u naoružanju koja će privući više igrača, više novca i više oružja u vreme povećane globalne nestabilnosti i zabrinutosti zbog nuklearnog širenja.

"Arhitektura kontrole oružja tokom hladnog rata, marljivo je osmišljena tokom godina žestokih pregovora dve supersile - Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Razrađeni ugovori pomogli su da se svet spasi od nuklearnog uništenja. Danas, SAD i Rusija odustaju od tih ugovora baš kao što novi strateški konkurenti koji nisu obuhvaćeni sporazumima hladnog rata - poput Kine, Severne Koreje i Irana - predstavljaju regionalne sile i izazivaju američku hegemoniju. Smanjivanje "kontrole oružja", mantre iz hladnog rata, sada povećava rizik u novoj eri kada se nuklearne sile poput Indije i Pakistana sukobe oko Kašmira, a nuklearni Izrael oseća ugroženim od Irana, Severna Koreja testira nove rakete, a zemlje poput Saudijske Arabije imaju pristup nuklearnom oružju ili mogu da ih naprave", prenosi The New York Times.

Posledice će, kažu stručnjaci, verovatno biti opasnije i nestabilnije okruženje, čak iu kratkom roku, koje bi moglo dovesti do neželjenih sukoba i koje će zahtevati ogromnu novu vojnu potrošnju među najvećim svetskim silama, uključujući Sjedinjene Države.

"Ako nema nuklearnog razoružanja, doći će do širenja", rekao je Džozef Sirinsone, nuklearni analitičar. "Ako se velike sile utrkuju da bi izgradile svoje arsenale, manje sile će to pratiti. Sve dok se veliki dečaci drže svojih igračaka, i drugi će ih želeti", dodao je on.

Kina je za Vašington rastući strateški rival i konkurent. A Sjedinjene Države žele da povećaju svoje vojno prisustvo i raketne razmeštaje u Aziji, kao sredstvo odvraćanja od agresivnijeg Pekinga, koji je uveliko proširio i modernizovao zalihe raketa srednjeg dometa koji mogu da pogode američke brodove, kao i Tajvan.

Radoslav Sikorski, bivši poljski ministar odbrane, a sada evropski zakonodavac, istakao je da je svet "demontirao gotovo svu arhitekturu upravljanja oružjem tokom Hladnog rata", i da to nije dobra stvar.

Rukovodstvo Vašingtona precenjuje američku moć. Čak i posle decenije smanjivanja arsenala oružja, Sjedinjene Države i Rusija i dalje poseduju više od 90 odsto svetskog nuklearnog oružja - više od 8.000 bojevih glava, dovoljno da uništi svet nekoliko puta.