Mask, Rubio, Kenedi...
Ko su ključni igrači u Trampovom timu
Donald Tramp je Amerikancima obećao „zlatno doba“ i upravo na tom obećanju osvojio izbore. Međutim, nije precizno objasnio kako će se to „zlatno doba“ odraziti na ostatak sveta. Već u prvim danima novog mandata počeo je da sprovodi svoje planove, pokazujući da drži do reči – iako ostaje pitanje da li je to, u ovom slučaju, dobra vest.
Njegova administracija povukla je SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma i Svetske zdravstvene organizacije, signalizirajući radikalan zaokret u spoljnoj i unutrašnjoj politici.
Kako će Trampove odluke oblikovati budućnost sveta, može se naslutiti već iz sastava njegovog kabineta. Njega čini raznolika grupa pojedinaca – od iskusnih političara, preko onih manje iskusnih, do biznismena i ideoloških suparnika. Njihova profesionalna i ideološka raznolikost mogla bi doneti svežinu i široku perspektivu u donošenje odluka, ali istovremeno nosi rizik nesuglasica i unutrašnjih sukoba. Koliko će ova administracija biti složna i efikasna, i kakve će posledice njene odluke imati na Ameriku i svet, pitanje je koje ostaje otvoreno. Za sada nam preostaje da bolje upoznamo one čije će odluke krojiti sudbinu mnogih i odrediti pravac globalnih promena.
Suzi Vajls
Za Donalda Trampa ona je „ledena kraljica“ i glavni krivac za njegovu najbolje vođenu predsedničku kampanju do sada. Suzi Vajls će raditi ono što nijedna žena pre nje nije. Biće prva žena u istoriji koja će obavljati funkciju šefa kabineta Bele kuće. Zbog ispisivanja istorije, ali i zbog svoje biografije Vajlsova, pored Ilona Maska, privlači najviše pažnje svetske javnosti kada je reč o najbližim saradnicima Donalda Trampa.
Šezdeset sedmogodišnja Vajls je iskusna menadžerka kampanja koja iza sebe ima bogatu karijeru koja traje decenijama, ali i pored toga retko daje intervjue i izbegava da bude u centru pažnje, već više voli da radi iz senke. Pre nego što je ušla u svet politike, radila je u privatnom sektoru kao lobista, da bi kasnije radila za predsednike, gradonačelnike, guvernere, članove Kongresa. Toni Fabricio, Trampov anketar, tvrdi da ne postoji osoba koja ima toliko informacija kao ona. „Niko u našoj orbiti. Niko.“
Upućeni tvrde da je upravo ona jedna od najzaslužnijih što je Tramp došao do novog predsedničkog mandata jer je mu je disciplinovana i profesionalna kampanja donela pobedu na izborima.
Iako je, verovatno, najmoćnija žena u Vašingtonu, posao koji će obavljati nosi brojne izazove. Vreme će pokazati da li će uspeti da zavede red u Trampovu Belu kuću, koja se tokom njegovog prvog mandata suočavala sa brojnim problemima, od curenja informacija, do mnogobrojnih drama.
Ilon Mask
Druga osoba bez koje Tramp sigurno ne bi dobio izbore ovako ubedljivo jeste Ilon Mask. Milijarder je poslednjih nekoliko meseci pred izbore postao najvernija Trampova pristalica i prema pojedinim informacijama potrošio je više od 100 miliona dolara na lobiranje u sedam ključnih saveznih država.
Kao nagradu za lojalnost, Tramp je najavio da će Ilon Mask zajedno sa Vivekom Ramasvamijem predvoditi novoformirano Odeljenje za vladinu efikasnost. Odeljenje neće biti vladina agencija i imaće rok do 4. jula 2026. godine da završi svoj rad.
Kako je predsednik SAD objasnio, Mask i Ramasvami radiće mimo vlade kako bi Beloj kući ponudili korisne „savete i smernice“ i sarađivaće sa Kancelarijom za upravljanje i pitanja budžeta kako bi „pokrenuli strukturnu reformu velikih razmera i stvorili preduzetnički pristup vladi kakav nikada ranije nije viđen.“
Vivek Ramasvami
Bivši učenik Harvarda i Jejla već u studentskim danima zaradio je 15 miliona dolara, da bi danas bio jedan od 20 najmlađih milijardera. Bivši je republikanski predsednički kandidat, a svoju kandidaturu povukao je upravo da bi podržao Donalda Trampa.
U svojoj bestseler knjizi iz 2021. godine „Woke, Inc“, Ramasvami je kritikovao odluke nekih velikih kompanija da svoju poslovnu strategiju temelje na pitanjima socijalne pravde i brige o klimatskim promenama.
Tokom predsedničke kampanje Ramasvami je pažnju privlačio prilično oštrim izjavama poput one da bi FBI trebalo raspustiti, a da agente treba prebaciti u druge bezbednosne službe. Takođe, isticao je i da želi obračun sa državnom upravom poput Ministarstva obrazovanja, Poreskom upravom, kao i ukidanje pomoći Ukrajini i Izraelu...
Džej Di Vens
Uz Trampa će naredne četiri godine stajati bivši marinac i nekada najbolji student Univerziteta u Ohaju – Džej Di Vens. Novoizabrani potpredsednik SAD ranije je bio veliki Trampov kritičar, da bi u međuvremenu promenio mišljenje.
Vens je sa 40 godina treći najmlađi potpredsednik u istoriji SAD. Poznat je kao oštar kritičar Kine, istočne Azije i kao neko ko se protivi vojnoj pomoći Ukrajini.
Kristi Noem
„Kristi je bila vrlo odlučna u vezi sa sigurnošću granica. Bila je prva guvernerka koja je poslala vojnike Nacionalne garde da pomognu Teksasu u borbi protiv granične krize Bajdenove administracije”, ovako je Donald Tramp svojevremeno govorio o novoizabranoj sekretarki za unutrašnju sigurnost. S obzirom na to da će u budućnosti biti odgovorna za zaštitu granica i imigracije, spada u krug ljudi od kojih Tramp ima velika očekivanja.
Kristi Noem na ovu funkciju dolazi kao guvernerka Južne Dakote i kao prva žena na ovoj funkciji. Pre nego što je postala guvernerka, bila je rančerka i vlasnica malog biznisa. Popularnost je stekla u periodu pandemije korona virusa kada je odbila da uvede meru obaveznog nošenja zaštitnih maski.
Tom Homan
Tokom čitave predizborne kampanje Donald Tramp je najavljivao strožu migracionu politiku, ističući da će deportovati milione neregularnih migranata. Da se nije šalio, već da je rešio da sprovede obećano, mogli smo da vidimo u prvim danima njegovog novog mandata.
U prvoj nedelji Trampovog drugog mandata uhapšeno je skoro 2400 migranata. Da li će Tramp ispuniti svoje obećanje dato svojim glasačima, zavisiće u velikoj meri od efikasnosti Toma Homana koji je dobio zadatak da sprovede najveću deportaciju u istoriji SAD. „Car granica“, kako ga je Tramp nazvao, bio je deo i prve administracije aktuelnog predsednika.
Homan je ranije u intervjuu za „Foks njuz“ rekao: „Videćete kako će broj hapšenja na nacionalnom nivou stalno da raste.“
Li Zeldin
Deportovanje migranata nije jedino obećanje koje je Tramp počeo da ispunjava već u prvim danima svog novog mandata. Povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi bio je jedan od prvih dekreta koje je potpisao novoizabrani predsednik, a u kom pravcu će se kretati njegova borba protiv klimatske krize govori i to što je Lija Zeldina postavio na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.
Zeldin na ovu funkciju nije došao zbog toga što ima višegodišnje iskustvo borbe za životnu sredinu, naprotiv, već isključivo zbog toga što je dugogodišnji pristalica Donalda Trampa.
Američki predsednik često je kritikovao promociju električnih automobila u vreme Bajdenove administracije, a tokom kampanje je ponavljao da će „bušiti i bušiti“, misleći na naftne bušotine.
Da će slušati upute predsednika Zeldin je svojevremeno najavio putem društvene mreže „Iks”.
„Vratićemo američku energetsku dominaciju, revitalizovaćemo našu automobilsku industriju, vratićemo Amerikancima radna mesta i učinićemo SAD globalnim liderom na polju veštačke inteligencije. Učinićemo to uz zaštitu pristupa čistom vazduhu i vodi.“
Pit Hegset
Kada govorimo novoj američkoj administraciji, jedno od najvećih iznenađenja jeste odluka Donalda Trampa da Pita Hegseta postavi za sekretara odbrane.
Naime, Hegset je dugogodišnji saradnik „Foks njuza“, a prijateljski odnos sa Trampom stekao je upravo kroz redovna pojavljivanja novoizabranog predsednika u emisiji. Iako mu nedostaje vojno iskustvo, dobiće izuzetno značajnu fotelju s obzirom na aktuelne globalne krize poput rata u Ukrajini i krize na Bliskom istoku.
Hegset je kontroverzan izbor ne samo zbog iskustva, već i zbog svojih izjava i postupaka. Sa druge strane, Tramp ga opisuje kao „čvrstog, pametnog i pravog zagovornika politike ʼAmerika na prvom mestuʼ.“
Dok se najviša funkcija u Pentagonu smatra ključnim poslom u svakoj američkoj administraciji, ministar odbrane je tokom Trampovog prvog mandata bila nestalna funkcija imajući u vidu da se petoro ljudi izređalo za četiri godine.
Džon Retklif
Tramp je izabrao Džona Retklifa, bivšeg teksaskog kongresmena za direktora Centralne obaveštajne agencije (CIA) u svojoj novoj administraciji.
Retklif je bio direktor nacionalne obaveštajne službe tokom poslednjih godinu i po dana Trampovog prvog mandata, predvodeći obaveštajne agencije američke vlade tokom pandemije korone.
Marko Rubio
Pre nedelju dana Senat Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je potvrdio imenovanje republikanskog senatora sa Floride, Marka Rubija, na mesto državnog sekretara.
Rubio se tokom čitave svoje političke karijere zalaže za snažnu spoljnopoliitčku poziciju u odnosu na Kinu, Iran i Kubu.
Rubio je pronašao svoje mesto u novoj američkoj administraciji iako je ne tako davno govorio da se Trampu ne sme dati nuklearna šifra. Ipak, stavovi iz prošlosti nisu ga sprečili da danas bude jedan od najbližih Trampovih ljudi.
Tokom saslušanja za potvrđivanje, upozorio je da Sjedinjene Države moraju promeniti svoj kurs u odnosu na druge zemlje, kako bi izbegle veću zavisnost od Kine i obećao je snažnu spoljnu politiku usmerenu na američke interese.
Robert F. Kenedi mlađi
Trampov kandidat za sekretara za zdravstvo i ljudske resurse je Robert F. Kenedi mlađi. Ogromno ministarstvo, koje obuhvata Upravu za hranu i lekove i centre za kontrolu i prevenciju bolesti, ukoliko Senat odobri, pripašće čoveku koji se oštro protivio vakcinama u vreme pandemije korona virusa, povezujući ih sa autizmom kod dece.
Kenedi je u avgustu 2024. napustio svoju nezavisnu predsedničku kampanju kako bi podržao Trampa. Iako je ova odluka naišla na osudu članova njegove porodice, Tramp je nije zaboravio i nagradio ga je. Kenedi je sin političara Roberta F. Kenedija i nećak ubijenog predsednika Džona F. Kenedija.