Koliko treba da brinemo?
Korak bliži opštem ratu ali "to bi bio rat sudnjeg dana"?!
"To bi bio rat sudnjeg dana.“ Ovako je u razgovoru za "Ekspres“, u aprilu ove godine, Hasan Hajdar Dijab, hrvatski novinar i ratni reporter, opisao, u tom trenutku, potencijalni direktni sukob između Izraela i Irana.
Dijab je, tom prilikom, svoj stav objasnio rečima da ukoliko bi došlo do direktnog sukoba između ove dve države, rat bi se verovatno proširio na ceo Liban, Pojas Gaze, Irak i Siriju, zbog velikog broja proiranskih boraca koji se nalaze na tom prostoru. Koliko smo danas daleko od „sudnjeg dana“, kako ga je hrvatski novinar opisao, teško je reći, ali je činjenica da je situacija na Bliskom istoku sve gora i gora.
Iran je prvog oktobra ove godine napao Izrael ispalivši više od 200 raketa na ovu državu i već tada je bilo jasno da će doći do izraelskog odgovora. I došlo je.
Izraelska vojska je nedavno napala Iran i tom prilikom gađala 20 ciljeva. U napadu koji je trajao više od pet sati poginula su četiri vojnika, a eksplozije su se čule u okolini Teherana.
Iranska vojska tvrdi da su napadi na vojne baze uspešno osujećeni, ali da je bilo "ograničene štete“ u nekim oblastima. Sa druge strane, iransko Ministarstvo spoljnih poslova okarakterisalo je potez Izraela kao „očigledno kršenje“ međunarodnog prava.
"Iran smatra da ima pravo i obavezu da se brani protiv stranih činova agresije“, navodi se u saopštenju.
Čini se da se situacija na Bliskom istoku u ovom trenutku ne može obuzdati. Izrael je pogubio brojne lidere Hezbolaha, izvršio invaziju na južni Liban, Pojas Gaze je sravnjen sa zemljom i u ovom trenutku jedinu pretnju mu predstavlja upravo Iran. Zbog toga svet, više nego ikada, strahuje od ovog krvavog sukoba.
Na zahtev Irana, zbog izraelskog napada, održana je hitna sednica Saveta bezbednosti UN. Na njoj je moglo da se čuje upozorenje SAD da će Iran pretrpeti „teške posledice“ ukoliko preduzme nove agresivne akcije protiv Izraela ili američkog osoblja na Bliskom istoku.
"Nećemo oklevati da delujemo u samoodbrani. Neka ne bude zabune. Sjedinjene Američke Države ne žele da vide dalju eskalaciju. Verujemo da bi ovo trebalo da bude kraj direktne razmene vatre između Izraela i Irana“, izjavila je američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild.
Da Iran ne bi trebalo da odgovori na napad Izraela poručila je i britanska ambasadorka u UN Barbara Vudvord i dodala da sve strane moraju da budu uzdržane.
"Ništa dobro ne može da proiziđe iz dolivanja ulja na vatru ovog eskalirajućeg ciklusa nasilja“, istakla je ona.
Sa druge strane, kineski ambasador u UN Fu Cong pozvao je SAD, ne imenujući ih, "da spasavanje života i sprečavanje rata“ stave na prvo mesto i podrže akciju SBUN da se založi za trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze i deeskalaciju borbe između Izraela i Libana.
Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja kritikovao je SAD zbog podrške koju pružaju Izraelu.
"Jerusalim nije spreman da odustane od svog izbora da sve svoje konfliktne situacije sa susedima rešava isključivo silom. Oni su rešeni da tako postupaju... jer imaju podršku i pokriće američkih saveznika“, rekao je on.
Da li će Iran zaista odustati od odgovora na izraelski napad, u ovom trenutku je teško reći i deluje previše optimistično. Ono što je sigurno jeste da je Bliski istok od 26. oktobra korak bliži opštem ratu.