Kancelarke i kancelari
Muti je bila bolja, ipak
Angela Merkel u sredu je napunila 70 godina.
Verovatno se ni sama nije nadala svojevrsnoj rođendanskoj čestitki koju su joj uputili građani Nemačke. A ona izgleda otprilike ovako.
Prema istraživanju Instituta za istraživanje javnog mnjenja JuGava objaveljnom u utorak, dan uoči 70. rođendana Merkelove, većina njenih sugrađana se perioda njene vlasti seća sa setom.
Naime, kako prenosi nemačka agencija DPA, više od tri petine ispitanika, njih 61 odsto, ocenilo je da su se uslovi pogoršali od njenog odlaska. Četvrtina je navela da je sve ostalo manje-više isto.
Većina onih koji se žale na pogoršanje to barem delimično pripisuju vladi Merkelinog naslednika Olafa Šolca, koaliciji Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (LDP).
Da je Šolc kriv ocenilo je 28 odsto ispitanika, a da su krivi spoljni faktori ocenilo je njih 15 odsto. Najveći, natpolovični deo je to sve spojio, pa za erodirane uslove krivi i Šolca i svet.
Merkelova je Nemačku vodila kroz četiri kancelarska mandata, od 2005. do 2021.
Angela Merkel je posle 16 godina u decembru 2021. odstupila sa vlasti i predala je socijaldemokrati Olafu Šolcu. Povlačenje je najavila znatno pre izbornog poraza njenih demohrišćana (CDU).
Stil vladanja Angele Merkel na mestu kancelarke često se opisuje kao pragmatičan. Ona sama ovako ga je formulisala: “Čeznem za onim što je moguće. Prvo razmisliti i posavetovati se, a onda odlučiti.“
Umeren, pragmatičan pristup omogućio joj je da vodi Nemačku kroz brojne krize: finansijsku, ekonomsku, migrantsku, korona krizu… Tokom njene vladavine činilo se kao da zemlja sve te, a i druge probleme prevazilazi bolje od drugih.
Ipak, prema pisanju “Dojče velea“, danas postoje sumnje. Novinarka Marina Vajsban u dokumentarcu o tome kaže: “Merkelova je samo upravljala krizama, nije ih vodila.“ Na primer, kasnila su ulaganja u budućnost jer Merkelova nije donosila strateške odluke koje bi bile kratkoročno nepopularne, ali dugoročno korisne, kaže novinarka. Ona bivšu kancelarku optužuje recimo da je propustila da uradi više na zaštiti klime u Nemačkoj.
Za Tomasa de Mezijera Angela Merkel je tipičan predstavnik tadašnjeg raspoloženja u Nemačkoj. Građani i firme su, kaže, dugo dobro živeli s odlukama njene vlade. Niko nije ni želeo mnogo više promena. Merkelova je pragmatičarka, a ne vizionarka – i naravno da je želela da bude ponovo izabrana reizabrana, kaže De Mezijer.
Optužuju je i za neke odluke koje su u ono vreme bile iznenađujuće: odustajanje od atomske energije nakon katastrofe u reaktoru u Japanu 2011. i za to što je 2015. ostavila otvorene granice za izbeglice koje su u Nemačku stizale iz Mađarske.
Njena poruka “Uspećemo“ još uvek deli nemačko društvo. Ima ih – posebno iz drugih političkih tabora – koji je cene zbog njene rane politike prema izbeglicama. Naglašavaju njenu ljudskost.
A ima i drugih za koje je ta izjava bila pogrešna. Jutjuberka Leflojd smatra da Merkelova nije shvatala ozbiljno strahove ljudi. Ona je, smatra, mnoge ljude preopteretila.
Za mnoge je to “preopterećenje“ deo objašnjenja zašto su političke snage ekstremno desnog spektra uspele da se etabliraju tokom 16 godina vladavina Angele Merkel. Prvo Pegida, pa Alternativa za Nemačku (AfD).
Postoji još jedan razlog za uspehe AfD-a, a on se odnosi na sam CDU: Merkelova je svoju stranku odvela predaleko u centar i ostavila previše prostora na desnoj strani, kaže Leflojdova.