Možda niste znali
Zanimljiva istorija tajnog glasanja za NOVOG PAPU
Film "Konklava" je upoznao gledaoce sa spektakularnim ritualom i dramom moderne konklave, ali periodično glasanje za izbor novog pape traje vekovima.
Sajt AP News je izdvojio nekoliko zanimljivih činjenica o istoriji izbora novog pape, izvedenih iz istorijskih studija, uključujući knjigu Majlsa Patendena "Izbor pape u ranoj modernoj Italiji, 1450–1700" i intervjua sa stručnjacima, uključujući Elenu Kanđano, arheologa u Palati papa, u italijanskom gradu Viterbo.
Najduža konklava u istoriji
U 13. veku, bilo je potrebno skoro tri godine, tačnije 1.006 dana, da se izabere naslednik pape Klementa IV, što je najduža konklava u istoriji Katoličke crkve. Odatle potiče i termin konklava, što znači "pod ključem", jer je kardinalima koji su se sastajali u Viterbu, severno od Rima, trebalo toliko vremena za odluku, da su ih frustrirani građani zaključali.
Tajno glasanje, kojim je izabran papa Grgur X, trajalo je od novembra 1268. do septembra 1271. godine. Bio je to prvi primer izbora pape "putem kompromisa", nakon duge borbe između pristalica dve glavne geopolitičke srednjovekovne frakcije, onih vernih papstvu i onih koji su podržavali Sveto rimsko carstvo.
Pravilo "jednog obroka dnevno"
Grgur X je izabran tek nakon što su stanovnici Viterba skinuli krov sa zgrade u kojoj su prelati boravili i ograničili im obroke na hleb i vodu, kako bi ih prisilili da donesu odluku.
Kako bi sprečio da se to ponovo dogodi, Grgur X je, 1274. godine, doneo dekret da će kardinali dobijati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava traje duže od tri dana, a samo "hleb, vodu i vino" ako traje duže od osam. To ograničenje je kasnije ukinuto.
Najkraća konklava ikada
Pre 1274. godine, bilo je slučajeva kada je novi papa izabran istog dana kada je umro njegov prethodnik. Kasnije je odlučeno da se sačeka najmanje 10 dana pre prvog glasanja, a zatim je taj period produžen na 15 dana, kako bi svi kardinali imali vremena da stignu u Rim.
Najbrža konklava u istoriji je izbor pape Julija II, 1503. godine, koji je izabran samo nekoliko sati nakon isteka perioda čekanja od 10 dana, prema vatikanskom istoričaru Ambrođu Pjaconiju. Kada je novija istorija u pitanju, papa Franja je izabran 2013. godine na petom glasanju, Benedikt XVI je pobedio 2005. godine na četvrtom, a papa Pije XII na trećem 1939. godine.
Prva konklava u Sikstinskoj kapeli
Prva konklava pod Mikelanđelovim freskama na plafonu u Sikstinske kapele, održana je 1492. godine. Od 1878. godine, ova kapela postaje mesto održavanja svih konklava. "Sve doprinosi svesti o prisustvu Boga, pred čijim će očima svakoj osobi, jednog dana, biti suđeno", napisao je Sveti Jovan Pavle II 1996. godine, u dokumentu "Universi Dominici Gregis", koji reguliše pravila konklave.
U današnje vreme, dok proces traje, kardinali spavaju u obližnjem hotelu "Domus Santa Marta" ili u obližnjoj rezidenciji.
Alternativne lokacije
Većina konklava održana je u Rimu, a neke su se održale van zidina Vatikana. Četiri su održane u Pavlovoj kapeli papske rezidencije u palati Kvirinal, dok je oko 30 drugih održano u bazilici Svetog Jovana Lateranskog, Santa Marija Sopra Minerva ili drugim mestima u Rimu.
Petnaest puta održane su van Rima i Vatikana, uključujući konklave u gradovima Viterbo, Peruđa, Areco i Venecija u Italiji, kao i Konstanc u Nemačkoj i Lion u Francuskoj.
Alternativne pape ili antipape
U periodu između 1378. i 1417. godine, koji istoričari nazivaju Zapadnim raskolom, šizma je proizvela više papskih pretendenata, takozvanih antipapa, što je dovelo do cepanje Katoličke crkve, koje je trajalo skoro 40 godina.
Najistaknutije antipape tokom Zapadnog raskola bili su Klement VII, Benedikt XIII, Aleksandar V i Jovan XXIII. Raskol je konačno rešen Konstanckim saborom 1417. godine, što je dovelo do izbora Martina V, univerzalno prihvaćenog pape.
Izazov održavanja lične higijene
Činjenica da kardinali zatvoreni tokom konklave, predstavljala je još jedan izazov - očuvanje zdravlja. Pre nego što je pansion "Domus Santa Marta" izgrađen 1996. godine, kardinali su spavali na krevetima u sobama povezanim sa Sikstinskom kapelom.
Konklave u 16. i 17. veku opisivane su kao "odvratne" i "smrdljive", uz zabrinutost zbog izbijanja bolesti, posebno leti, prema istoričaru Majlsu Patendenu. "Kardinali su jednostavno morali da imaju redovniji i udobniji način života jer su bili stariji ljudi, mnogi od njih sa prilično uznapredovalom bolešću", napisao je Patenden.
Zatvoreni prostor i nedostatak ventilacije dodatno su pogoršali ove probleme. Neki od birača su konklavu napustili teško bolesni.
Zavet tajnosti
U početku, izbori za papu nisu bili toliko tajni, ali je zabrinutost zbog političkog mešanja porasla tokom najduže konklave u Viterbu. Grgur X je dekretom odredio da kardinali birači treba da budu zaključani u izolaciji, "cum clave" (pod ključem), dok se ne izabere novi papa.
Cilj je bio da se stvori potpuno izolovano okruženje gde bi kardinali mogli da se fokusiraju na svoj zadatak, vođeni Božjom voljom, bez ikakvog političkog mešanja ili ometanja. Tokom vekova, pape su menjale i pojačavale pravila konklave, naglašavajući važnost tajnosti.
Najmlađi papa i najstariji papa
Papa Jovan XII je imao samo 18 godina kada je izabran 955. godine. Najstarije pape su Celestin III (izabran 1191. godine) i Celestin V (izabran 1294. godine), a obojica su imali skoro 85 godina. Benedikt XVI je imao 78 godina kada je izabran 2005. godine.
Papa koji nije kardinal i papa koji nije italijanskog porekla
Ne postoji zahtev da papa bude kardinal, ali je to slučaj već vekovima. Papa koji nije bio kardinal, poslednji put je izabran 1378. godine, a reč je o Urbanu VI, monahu i nadbiskupu Barija.
Iako su pape najčešće bili Italijani, bilo je mnogo izuzetaka, od kojih su najpoznatiji Jovan Pavle II (Poljak, izabran 1978. godine), Benedikt XVI (Nemac, izabran 2005. godine) i Franja (Argentinac, izabran 2013. godine).
Tu su i Aleksandar VI, izabran 1492. godine, koji je bio Španac, Grgur III, izabran 731. godine, bio je Sirijac, Hadrijan VI, izabran 1522. godine, bio je iz Holandije…