Svet
10.06.2023. 13:25
R.E

Crna Gora

Ponovo na glasanje

1
Izvor: EPA / Boris Pejovic

Građani Crne Gore u nedelju 11. juna izlaze na 12. parlamentarne izbore od uvođenja višestranačkog sistema, koji su istovremeno šesti u nezavisnoj Crnoj Gori po proporcionalnom izbornom sistemu.

Crnogorci na glasačka mesta izlaze nepuna dva meseca nakon što su Jakova Milatovića izabrali za novog predsednika države, a u političku penziju poslali doskorašnjeg neprikosnovenog i apsolutnog vladara Crne Gore – Mila Đukanovića.

Posle tog poraza Đukanović se povukao i sa čela Demokratske partije socijalista, pa se čak nije našao ni na listi kandidata ove stranke za parlamentarne izbore.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će partija sadašnjeg predsednika Jakova Milatovića biti stožer buduće parlamentarne većine, ali odlazak DPS-a i Đukanovića sa vlasti nakon višedecenijske neprikosnovenosti na političkoj sceni Crne Gore, prema oceni analitičara, ne znači da zemlja ulazi u period političke stabilnosti.

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori učestvovaće 15 lista, a prema istraživanjima javnog mnjenja, koje je sproveo CEDEM, Pokret "Evropa sad“ (PES), čiji je kandidat za predsednika države Jakov Milatović, odneo ubedljivu pobedu na nedavno održanim izborima za prvog čoveka Crne Gore, ima najveću podršku među građanima.

Sa 29,1 odsto podrške birača PES je iza sebe ostavio Demokratsku partiju socijalista (DPS) koju, kako pokazuju istraživanja, podržava za pet odsto glasača manje. Koalicija Demokratski front, u kojoj je došlo do razlaza partija koje je čine, ima 13,2 odsto podrške, a slede Demokrate sa 11,1 i Bošnjačka stranka sa 5,1 odsto. URA, aktuelnog premijera Dritana Abazovića, koja će na ovim izborima učestvovati u koaliciji sa Demokratama, ima podršku 4,4 odsto ispitanika, dok ostale stranke imaju znatno manje.

Analitičari smatraju da će u antiđukanovićevski odnosno anti-DPS blok, koji će predvoditi Pokret "Evropa sad“, sačinjavati koalicija koju predvode Dritan Abazović i Aleksa Bečić, Nova srpska demokratija te stranke bošnjačke, albanske i hrvatske zajednice. Potrebno je osigurati politički konsenzus, da stranke koje su bile nosioci demokratskih promjena 2020. godine neće ulaziti u koaliciju sa DPS-om sve dok se DPS ne reformiše i oslobodi kadrova koji su bili nosioci kriminala i korupcije.

Istoričar Bogdan Živković za "Euronews Srbija“ kaže da se čini da je vrlo izgledno da će Pokret "Evropa sad“ sa koalicijom između URA-e i Demokrata imati lagodnu poziciju da sa tom ideološki bliskom koalicijom i sa eventualnom podrškom određenih manjinskih stranaka ima većinu.

"Mislim da je glavno pitanje ovih izbora da li će PES, URA i Demokrate sa manjinama moći da imaju većinu da formiraju vlast ili ne. Meni se čini da su šanse za to dobre, ali sa druge strane, ako do toga ne dođe, onda se otvara pitanje koga će oni još uvesti u tu koaliciju. Nakon razlaza stranaka koje su činile DF, Koalicija za budućnost Crne Gore je neko ko će sigurno imati jednu stabilnu podršku, ali sa druge strane mi imamo mnogo izbornih lista i siguran sam da velika većina neće preći cenzus, čak i neke stare partije koje imaju dugi staž nisu sigurne. Ipak, postoje izborne liste koje imaju određene šanse, tako da je nezgodno predviđati. Zaista je u tom smislu moguće da će se tražiti razni partneri“, rekao je on za "Euronews“.

Prema njegovim mišljenju, dve su stvari izvesne.

"Sa sigurnošću se može reći da DPS neće biti u narednoj vladi i da će Milojko Spajić biti novi premijer, a PES dominantna sila u toj novoj vlasti“, ističe Živković.

Pravo glasa na izborima ima oko 542.000 birača upisanih u centralni birački spisak. Crna Gora ima proporcionalni izborni sistem u kome je cela zemlja jedna izborna jedinica. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore. Izborni prag iznosi tri odsto.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
few clouds
19°C
27.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve