"Mi smo živi zid"
Crvena linija na protestu upozorenja kod Generalštaba
Ispred zgrade Generalštaba, oštećene u NATO bombardovanju 1999. godine, održan protest zbog najave rušenja tog kompleksa posle usvajanja posebnog zakona u Skupštini Srbije o "revitalizaciji i razvoju" te lokacije u centru Beograda.
Protest pod nazivom "Mi smo živi zid" organizovali su studenti u blokadi Filozofskog, Arhitektonskog i Fakulteta primenjenih umetnosti, kao i incijativa "Ansambl Generalštab" a ispred tog kompleksa okupili su se brojni građani.
Okupljeni su sa protesta zatražili ukidanje leks specijalisa o kompleksu Generalštaba i vraćanje statusa kulturnog dobra tom zdanju.
Sa skupa je poručeno da je to njihovo "prvo upozorenje" vlastima, uz poruku da "ne daju Generalštab", kao i da "neće mirno" posmatrati rušenje tog kompleksa i "gaženje Ustava i zakona".
Rušenje Generalštaba, kako je rečeno na protestu, značilo bi rušenje prava naroda da pamti, brisanje istorije i ponižavanje građana Srbije.
Na skup kod Generalštaba su došli sa četiri lokacije - od Fakulteta veterinarske medicine, sa Trga republike, od zgrade tehničkih fakulteta na Bulevaru kralja Aleksandra i od Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Organizatori su pozvali okupljene građane da svojim telima naprave "živi zid" oko kompleksa Generalštaba, što su oni i učinili i simbolično pokazuju spremnost da brane svoje kulturno nasleđe. Studenti su iscrtali crvenu liniju, simbolično poručujući da se prema Generalštabu neće moći.
Okupljeni su nosili zastave zborova građana i duvali u pištaljke i trube a u najavi protesta su upozorili da će biti novih okupljanja ako vlast ne odustane od najavljenog rušenja kompleksa Generalštaba. Istaknuti su transparenti s natpisima "Kultura protiv izdajnika" i "Ne damo Generalštab".
U 11.52 časova održano je 17 minuta tišine ispred Generalštaba, 16 za one koji su stradali u padu nadstrešnice, a još minut za sve one koji su ubijeni tokom NATO bombardovanja, nakon čega je protest okončan.
Raskrsnica Nemanjine i Ulice kneza Miloša bila je zatvorena za saobraćaj tokom protesta.
Predlog zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske, odnosno kompleksa zgrada Generalštaba oštećene tokom NATO bombrardovanja 1999. godine, usvojen je u petak, 7. novembra.
Ovaj "leks specijalis" predviđa rušenje oštećenih zgrada u centru Beograda i, kako su ranije najavljivali mediji, izgradnju luksuznog hotela.
Firma koja je zainteresovana za posao je Affinity Global Development, na čijem je čelu Džared Kušner, zet Donalda Trampa.
Prošle godine je tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić u ime Vlade Srbije potpisao ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba, ali javnost nije imala prilike da vidi odredbe tog ugovora, mada je objavljeno da on podrazumeva i iznajmljivanje zemljišta na 99 godina.