Povijest jedne laži

Povijest jedne laži


“Prisižem Bogu svemogućem da ću u borbi protiv boljševizma sve zapovjedi Vrhovnog zapovjednika njemačke vojne sile Adolfa Hitlera izvršavati i da ću za ovu prisegu kao hrabar vojnik biti uvijek spreman i svoj život žrtvovati”, zakleli su se pripadnici 369. pojačne pešadijske pukovnije, poznatije kao Hrvatske legije, a potom krenuli put Istočnog fronta. Odluku o uzimanju učešća u borbi “protiv židovskoboljševičke Moskve” Ante Pavelić doneo je “udovoljavajući željama, što mi sa svih strana NDH i svih narodnih slojeva dnevno stižu”.

Prvo na čelu artiljerijskog dela, a potom i cele pukovnije bio je potpukovnik Marko Mesić, koji je zbog hrabrosti odlikovan nemačkim gvozdenim krstom prvog reda. Međutim, s kapitulacijom Von Paulusove 6. armije, 700 legionara na čelu s Mesićem palo je u rusko zarobljeništvo. Stepić je u domovini proglašen mrtvim, nakon čega ga je Pavelić odlikovao vojničkim krstom i titulom viteza, te ga “posthumno” imenovao za pukovnika.

Ante_Pavelic_Parlament

Legionarima je ubrzo ponuđeno da pređu na stranu saveznika i pristupe Prvoj jugoslavenskoj brigadi, obukli su ih u uniforme Jugoslovenske kraljevske vojske i u dogovoru sa Titom poslali ih nazad u Jugoslaviju.

Kad su u NDH saznali da proslavljeni hrvatski vitez živ i zdrav ratuje u partizanskoj vojsci, Pavelić mu je oduzeo sva odlikovanja. Mesić je kraj rata dočekao sa svojom jedinicom u rodnom Bjelovaru, a zbog oslobodilačkih zasluga oproštena mu je ružna prošlost i zakletva Hitleru.

Za neke žrtva ratnih previranja, za mnoge “preletač” svog vremena, Mesić je svojevrsna paradigma balkanskog posleratnog stanja u kojem ujedinjene, pa u krvi rasturene zemlje, i dalje tumaraju. A pre svega, ruku na srce, paradigma današnje Hrvatske. Ustašizam ili antifašizam – pitanje je koje, reklo bi se, najčešće mori Kolindu Grabar Kitarović. Za razliku od Mesića, za kojeg učešće na sremskom frontu verovatno nije bilo idealno rešenje (ali je bio siguran izlaz iz noćne more ruskog gulaga) Kolinda se antifašističkom tradicijom u Hrvata izuzetno ponosi. Pa makar i samo u Poljskoj. U Hrvatskoj ju je pak najčešće moguće pronaći u društvu Marka Perkovića Tompsona. I nije jedina, ali je predsednica. Antifašizam za one “preko”, ustašizam za one iznutra.

SLAVLJE FUDBALERA CRVENE ZVEZDE

Koliki je zaista doprinos Hrvata antifašističkom pokretu i čija divizija je prva ušetala i oslobodila Zagreb? Da li je veštačkim pumpanjem uloge antifašističkog pokreta u Hrvatskoj moguće anulirati ustaške zločine i dečje logore smrti? I kome je potrebna revizija istorije, ali tek nakon što se vrati iz Blajburga, pitanja su koja analiziramo u novom broju Ekspresa, koji je od danas na kisocima.

 

Ekspres donosi Drugačiji ugao.

+ Trenutno nema komentara

Dodajte komentar