Nova studija
Na svetu je sada više dece GOJAZNO nego što je NEUHRANJENO
Među decom školskog uzrasta i adolescenatima, sada je više gojaznih nego onih koji imaju nedovoljnu telesnu težinu, otkrio je novi izveštaj UNICEF-a.
Deca se smatraju gojaznom kada su "značajno više teška nego što je zdravo za njihov uzrast, pol i visinu“, primetio je UNICEF, dodajući da je gojaznost težak oblik prekomerne težine koji dovodi do većeg rizika od insulinske rezistencije, visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka.
Proučavajući podatke iz više od 190 zemalja, istraživači su otkrili da se u poslednjih 25 godina broj dece sa prekomernom težinom udvostručio, sa 194 miliona na 391 milion. Od njih, visok procenat je klasifikovan kao gojazan, saopšteno je. Najviše stope gojaznosti zabeležene su u nekim pacifičkim ostrvskim zemljama, uključujući 38 odsto dece uzrasta od 5 do 19 godina na Nijueu, 37 odsto na Kukovim Ostrvima i 33 odsto na Nauruu. Zemlje sa visokim prihodima takođe su imale visok nivo gojaznosti, uključujući 27 odsto dece uzrasta od 5 do 19 godina u Čileu i 21 odsto u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prenosi CNN.
Isključujući podsaharsku Afriku i Južnu Aziju, gojaznost sada premašuje pothranjenost u svim regionima, rekli su istraživači, čemu doprinosi ultra-prerađena i brza hrana sa visokim sadržajem šećera, rafinisanog skroba, soli, nezdravih masti i aditiva.
"Kada govorimo o uhranjenosti, više nije samo reč o deci sa nedovoljnom težinom", rekla je izvršna direktorka UNICEF-a Ketrin Rasel, u saopštenju. "Gojaznost je sve veći problem koji može uticati na zdravlje i razvoj dece. Ultra-prerađena hrana sve više zamenjuje voće, povrće i proteine u vreme kada ishrana igra ključnu ulogu u rastu, kognitivnom razvoju i mentalnom zdravlju dece“, dodala je ona.
Istraživači su primetili da je u zemljama sa visokim prihodima prekomerna težina bila češća među decom i adolescentima u siromašnijim domaćinstvima, koja jedu hranu nedovoljno bogatu hranljivim materijama. Međutim, u zemljama sa niskim prihodima, deca su imala veću verovatnoću da budu gojazna ako su iz bogatijih porodica koje mogu da priušte veće količine hrane, uključujući hranu bogatu energijom. U zemljama sa srednjim prihodima, prisustvo prekomerne težine kod dece obuhvatalo je sve kategorije prihoda, a ultra-prerađena hrana i pića su široko dostupni.
Prevalencija dece sa neuhranjenošću uzrasta od 5 do 19 godina opala je od 2000. godine, sa skoro 13 odsto na 9,2 odsto, dodali su istraživači, ali su primetili da je neuhranjenost i dalje "značajan problem" među decom mlađom od 5 godina u većini zemalja sa niskim i srednjim prihodima. Neuhranjenost se može manifestovati kao propadanje ili zaostajanje u rastu, dodaje se u izveštaju.