Život
14.07.2023. 17:10
R.E./ RTS

Francuska

Ako vam otpadne štikla, bez brige, platiće država

štikla, slomljena štikla
Izvor: Shutterstock

Krpljenje odeće i popravka obuće u Francuskoj, uskoro će da ide na račun države. U pitanju je novi set ekoloških mera sa krajnjim ciljem smanjenja količine otpada. Finansijska podrška onima koji se odluče da produže vek svojim stvarima zameriće se tako i takozvanoj brzoj modi.

Polomljena potpetica, rasparan porub na pantalonama, košulja na kojoj nedostaje dugme. Ako živite u Francuskoj, država će vam dati "bonus za popravku“ da ovako oštećenu odeću i obuću ne biste bacali već popravili i tako smanjili količinu otpada.

Procenjuje se da se u Francuskoj svake godine baci oko 700.000 tona odeće, od kojih dve trećine završi na deponiji.

Od oktobra, stanovnici ove evropske zemlje moći će da dobiju povraćaj novca i to između šest i 25 evra na ime troškova popravljanja odeće i obuće u radionicama ili kod obućara koji su se pridružili programu.

Beranžer Kujar, državna sekretarka za ekologiju, najavila je finansijske podsticaje tokom posete jednom odgovornom modnom centru u Parizu.

"Bonus za popravku biće isplaćivan iz fonda od 154 miliona evra koji je vlada izdvojila za narednih pet godina“, objasnila je Kujarova.

Sekretarka za ekologiju pozvala je vlasnike šivaćih radionica i obućarskih radnji da se pridruže mreži koju će voditi eko-organizacija "Rifešn“.

"Cilj je da se podrže oni koji vrše popravke“, navela je Kujarova tokom posete dodajući da bi se na taj način radionice i trgovci na malo podstakli da ponude usluge popravke sa „nadom da će to obezbediti i nova-stara radna mesta“.
 

Više od 100 milijardi komada odeće, obuće i posteljine za domaćinstvo proda se širom sveta godišnje. U Francuskoj, to iznosi oko 10,5 kilograma godišnje za svaku osobu.

"Rifešn“ želi da podstakne ljude, ne samo da popravljaju i ponovo koriste obuću i odeću, već i da smanje količinu tekstila koji kupuju i da doniraju one komade koje više ne žele.

Oko 56 odsto doniranih stvari može ponovo iskoristiti u obliku u kojem je zatečeno, a dodatna 32 odsto može da se reciklira u nešto novo.

Ideja bonusa za popravku deo je šireg plana francuske vlade, počevši od kraja prošle godine, da reformiše tekstilnu industriju, koja je među najvećim zagađivačima na planeti, i da se bori protiv takozvane brze mode.

Prodavci odeće i tekstila takođe moraju na artiklima označiti od kakvog materijala su napravljeni, a mora da bude navedena i zemlja u kojoj su materijali proizvedeni i modeli sašiveni, piše "RTS".

Šestogodišnji plan Francuske za smanjenje otpada i očuvanje životne sredine   

Mere za podsticanje potrošača da popravljaju, ponovo koriste i recikliraju odeću prate sličnu akciju koja nudi bonuse onima koji su popravili kućne aparate.

Francuska je 2020. godine usvojila zakon kojim treba da se promene metode proizvodnje i navike potrošnje u vezi sa proizvodima za domaćinstvo kako bi se smanjila količina otpada, sačuvali prirodni resursi i ograničila šteta po biodiverzitet, a uz to boriti se protiv klimatskih promena.

Ostvarivanje šestogodišnjeg plana započeto je obrazovnom i informativnom kampanjom u kojoj su navedeni ciljevi za smanjenje, ponovnu upotrebu i reciklažu proizvoda, uključujući ciljeve za eliminaciju plastike za jednokratnu upotrebu.

Nove mere se uvode u skladu sa zakonima svake godine. Prošle godine, javne građevine, uključujući železničke stanice, bolnice i škole, morale su da postave fontanu, a početkom ove godine restoranima sa više od 20 mesta i lokalima brze hrane zabranjeno je da koriste jednokratni pribor za jelo, tanjire, šolje i druge posude.

Francuska je 2016. zabranila supermarketima da uništavaju neprodatu hranu.

Od kompanija se sada takođe traži da budu otvorenije u vezi sa planiranim zastarevanjem robe koju proizvode i podstiču objavljivanje "Indeksa popravljivosti“ kako bi se detaljno opisala lakoća ili eventualne poteškoće koje bi se javile prilikom popravke.

Dalja ograničenja koja se odnose na proizvode koji sadrže mikroplastiku, uključujući kozmetiku, šampone, boje za kosu i gelove za tuširanje, kao i upotrebu plastičnih omota, stupiće na snagu u naredne tri godine.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Da li znate koliko baterija potroši svako do nas i gde one završe?
baterije

Životna sredina

01.08.2022. 15:05

Da li znate koliko baterija potroši svako do nas i gde one završe?

U Srbiji manje od 10 odsto baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, živu i druge veoma toksične materijale, saopštio je NALED.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
26°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve