Alija Sirotanović
"SRCE, RUKE I LOPATA": Kako je lik siromašnog RUDARA dospeo na novčanicu
Najpoznatiji rudar i simbol radničke klase u Jugoslaviji, Alija Sirotanović, na današnji dan je oborio svetski rekord u kopanju uglja.
Rođen je 14. avgusta 1914. godine u Orahovu, a odrastao u Trtorićima, selu kod Breze, u Bosni i Hercegovini. Ceo život je proveo u rodnom kraju, a radni vek u rudniku mrkog uglja “Breza”
Posle Drugog svetskog rata, u socijalističkim zemljama, a na inicijativu Sovjetskog saveza, pokrenute su akcije obaranja rekorda - u izgradnji kuća, kopanju uglja, košenju trave...
Te, 1949. godine, Alija je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri gradilišta i obavezao se da će premašiti rekord čuvenog sovjetskog rudara Alekseja Stahanova, navodi se u članku na Vikipediji.
Stahanovu je uspelo da iskopa 102 tone uglja za sedam sati, a Sirotanović je bio uveren da može bolje od toga.
"Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253-ja kolica), prebacio normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svetski rekord u iskopu uglja", objavio je predsednik komisije koja je kontrolisala rad u rudniku "Breza".
Siromašni rudar tada nije ni sanjao da će njegov lik dospeti na novčanicu od 20.000 dinara, da će biti ovekovečen na velikom platnu, niti da će grupa Zabranjeno pušenje napisati pesmu inspirisanu njime, piše Žarko Mihajlović u svom tekstu o psihologiji rada.
U istom članku navodi se jedna anegdota, koja je u međuvremenu postala urbana legedna.
Navodno, Alija je primljen na audijenciju kod Josipa Broza, a kada ga je Tito pitao da li mu nešto treba, odgovorio je: "Samo veća lopata".
I zaista, po nalogu sa najvišeg državnog vrha iskovana je veća lopata. Velike lopate su od tog trenutka u narodu postale poznate kao "lopate sirotanovićke".
Međutim, u tekstu "Junaci bez ulica: Alija Sirotanović", na sajtu Radio Sarajevo, navodi se da lopata uopšte nije bila Alijina primarna alatka.
Najčešće je koristio pneumatsku bušilicu, a navodno je radio i sa dve u isto vreme.
Danas, jedna mala ulica na periferiji "Breze" nosi njegovo ime, a u krugu rudnika stoji Alijina bista.
Novčanica sa likom Sirotanovića iz 1987. godine, je povučena u monetarnoj reformi Ante Markovića. Vrlo često, Aliju mešaju sa Arifom Heralićem, livcem iz Zenice, čiji se lik nalazi na čuvenoj jugoslovenskoj novčanici od 10 dinara.
Jama 1 u Brezi, u kojoj je Sirotanović srušio rekord, bila je poznata kao Rov vojvode Putnika. Nekoliko dana kasnije, još jedan rudar, Nikola Škobić je, sa svojom brigadom, premašio Alijin rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.