Život
06.08.2022. 14:15
Vojislav Tufegdžić

Smisao umesto kvadrata

Beograd postaje gotovo nepodnošljivo odredište za život

Zgrade
Izvor: Shutterstock

Nazivali to bekstvom od gužve, buke, zagađenja, utočištem za penzionerske dane, nuždom uslovljenom manjkom novca za život u skupom gradu… selidba iz Beograda u naselja na obodu prestonice ili sela udaljena pedesetak kilometara nije vest koja bi danas ikoga mogla da iznenadi.

Do pre tek nekoliko godina takva odluka tumačila se osobenjaštvom pojedinaca. Ali, pandemija virusa korona učinila je da migracija iz urbanih centara postane poželjno rešenje brojnima koje život nije ušančio obavezama; privilegovanima koji poslovno nisu usidreni za radni prostor ili onima koji mogu da ih završe tokom tri, najviše četiri dana nedeljno.

"Uzgredne" nedaće enormnog poskupljenja kvadrata stanova, njihovog iznajmljivanja, namirnica, energenata, prevoza, udžbenika za škole… zapravo svega pokretnog i nepokretnog, u velikoj meri su obesmislile trud racionalnog vezivanja za boravak u gradu. Ukoliko se u jednačinu uvedu samo suvi finansijski elementi, bez dodatnih benefita čija važnost premašuje izdašnost zarade ili uštede, kako god se to posmatralo, kompletna slika ne iskazuje pravu vrednost.

 

Ulog puta četiri 

Takozvani mali privrednik Ivica je u svojim kasnim pedesetim godinama. Sa suprugom je pre deceniju i po pokrenuo posao koji je uspešno održavao, u međuvremenu pristojno razvio i danas njihovom domaćinstvu, uz namirivanje svih zaduženja ka državi i prema desetak zaposlenih radnika, donosi prihod od oko 2000 evra mesečno. Živeli su u iznajmljenom dvosobnom stanu neposredno u blizini posla, u početku ga plaćali 250 evra mesečno, kasnije više. Sa ostalim dažbinama za "Infostan", održavanje, popravku lifta, čišćenje višespratnice i trošak parkinga, suma je dosezala 350 evra. Danas su ti iznosi znatno viši. Banalna računica pokazuje da su za 10 godina takvog života u tuđe kase sručili 42.000 evra. I dalje nemajući svoje vlasničke kvadrate.

Iz njima znanih razloga, pre svega nezadovoljstva i skučenosti bez vidljivog boljitka u dogledno vreme, odlučili su da na Kosmaju kupe kuću. Godinu i po uoči najezde virusa korona cene nekretnina na ovoj planini, udaljenoj 50 minuta vožnje od Beograda, bile su primamljive, brojne kuće i imanja zapušteni, izbor veliki. Za takvu investiciju su, uz bankarski kredit, imali dovoljno novca. Kuću od 160 kvadrata sa 33 ara placa platili su, danas nezamislivo skromnih, 36.000 evra. U Beogradu bi za pomenuti novac u to vreme mogli da pazare zapušten jednosoban stan do kojeg u idealnim vremenskim i saobraćajnim prilikama na svakih pola sata dobacuje jedna linija gradskog prevoza.

Ulaganja u kupljenu kuću nisu bila zanemarljiva. Kompletna izolacija, nova stolarija, obnovljen krov, zamena oluka, kupovina kotla i uvođenje grejanja koštali su približno ceni prvobitne investicije. Još jedan kredit. Ali, za iznos od oko 75.000 evra kuća od 160 kvadrata bila je kompletno zbrinuta.

Godinu kasnije korona je zaključala živote i poslovanje. Ivicu i njegovu suprugu brinuli su opstanak posla i troškovi održavanja nerada firme, ali su na Kosmaju, sa dvoje male dece, imali privilegije mimo nadzora kontrolora kretanja i kontakata. Nadohvat ruke bili su im i namirnice i druženje i boravak na otvorenom.

Zgrade
Izvor: Shutterstock

Naum im nije bio da svoju nekretninu u prirodi urede zarad uvećanja njene tržišne vrednosti. Međutim, zbog sticaja okolnosti na koje nismo ni uticali niti mogli da ih pretpostavimo, ispostavilo se da sadašnja vrednost kuće i zamašne okućnice iznosi oko 300.000 evra. Za tu sumu bi ovog trenutka mogli da biraju i kvadraturu i lokaciju stana u Beogradu. Što im nije ni kraj pameti.

Da procena nije odokativna, zasnovana na lepim željama vlasnika, pokazuje oglas za prodaju kuće od 238 kvadrata sa dvorišnim bazenom u selu Babe. Agencija u čijem prodajnom izlogu se nalazi ova nekretnina navela je iznos od ravno 800.000 evra. Odnosno 3360 evra po kvadratu. Skromnija vikendica u istom selu od 130 kvadrata, u čijem se opisu ne navode pojedinosti o uređenosti i stanju kuće, nudi se za 120.000 evra.

Kosmaj, po katastru u najvećem delu u okviru opštine Sopot, za kratko vreme je postao, kako pomalo naduvano pišu mediji, „srpsko predgrađe bogatih“. Iako bombastični, naslovi sličnog tipa nisu bez osnova.

U odnosu na 2019. godinu porasle su cene zemljišta pa je danas jedan ar nemoguće naći ispod 1000 evra. Na traženim kosmajskim lokacijama gde je pre dve godine ar zemljišta koštao više od 1000 evra, sada, uveravaju mediji, cena iznosi više od 3000 evra.

Sopot je prethodne godine imao rekordan broj prometa nekretnina i jedan od najvećih prometa građevinskog zemljišta, čemu je u ogromnoj meri doprinela pojednostavljena procedura za izdavanje dozvola koju je uvelo opštinsko rukovodstvo. Potražnja nekretnina i zemljišta na kojem je dozvoljena gradnja i dalje je velika, adekvatno tim okolnostima rastu i cene. Jasno je da poskupljenje kvadrata ne može da traje unedogled, ali je realno očekivati da će se tražnja vikendica i kuća zgodih za preuređenje u potencijalno mesto za stalni boravak nastaviti. Uostalom, gradnja porodičnih kompleksa sa svim dodatnim sadržajima na padinama planine na kojima je to donedavno bilo nezamislivo, ukazuje na dalja kretanja. 

Odrastanje na "starinski"

U kosmajsku statistiku neophodno je uvrstiti dobru opštinsku infrastrukturu i blizinu Beograda, nekoliko putanja kojima se može stići, u zavisnosti od stila vožnje za 45 do 55 minuta. Kao i redovne autobuske linije čiji se prevoznici na drumu ne zadržavaju puno više od automobila. Ako bi moglo da se upoređuje, za dolazak do centra prestonice potrebno je vremena koliko i stanovnicima najvećeg broja beogradskih naselja do posla.

 

Cena goriva može se smatrati za važnu stavku u kućnom budžetu. Ivica ima jasnu računicu:

"Supruga i ja zajedno odlazimo do Beograda na posao, uglavnom svakog drugog dana, nekada ređe, najviše 15 dana mesečno. Sa sadašnjom cenom benzina to je trošak od oko 200 evra. Dok smo živeli u Beogradu, ne znam iz kog razloga, na benzin smo trošili tek malo manje novca. Kada si u gradu, za svaku sitnicu pališ automobil da bi se prevezao, nešto brže završio, prevezao decu, obavio veću nabavku… Kada u računicu uvedem da više ne plaćamo ni gradski prevoz niti parkiranje gde god da se pomerimo, onda sadašnje izdvajanje za benzin skoro da ne predstavlja nov namet."

Opširnije čitajte u štampanom izdanju "Ekspresa"...

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Gde su još skupi stanovi osim u Beogradu
ključevi

Zavod za statistiku

15.09.2021. 16:05

Gde su još skupi stanovi osim u Beogradu

Prosečna cena stanova u novogradnji u prvom ovogodišnjem polugodištu je iznosila 179. 852 dinara, a cene su se kretale od
53. 382 dinara po metru kvadratnom, koliko je kvadrat koštao u Bujanovcu, do 373.406 dinara u beogradskoj opštini Savski venac, objavio je Republički zavod za statistiku.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
26.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve