Epidemija kuge
"Crnu smrt" u Evropi su izazvale BUVE sa trgovačkih brodova, kažu naučnici
Erupcija vulkana je možda pokrenula lanac događaja koji su doveli do brzog širenja crne kuge širom Evrope u 14. veku, u pandemiji koja je ubila desetine miliona ljudi.
Nove analize podataka sugerišu da je snažna vulkanska erupcija negde u tropskim oblastima, oko 1345. godine, poslala oblake pepela širom sveta, zamračujući nebo nad Evropom, navodi se u studiji objavljenoj 4. decembra, u časopisu "Communications Earth & Environment“.
Pepeo se zadržao tokom nekoliko vegetacionih sezona, čineći evropsku klimu hladnijom i vlažnijom, zbog čega usevi širom južne Evrope i mediteranskog regiona, nisu uspevali. Italijanski gradovi države bili su primorani da uvoze žito sa Crnog mora, ali su sa žitom stigle i buve zaražene bubonskom kugom koje su izazvale epidemiju u kojoj je umrla polovina tadašnjeg evropskog stanovništva, otkrili su istraživači iz Kembridža.
U istraživanju se navodi da su brodovi koji su prevozili žito preko Crnog mora gotovo sigurno sa sobom doneli i buve zaražene "Yersinia pestis" bakterijom, koja je izazvala "Crnu smrt".
"Kada su buve zaražene kugom stigle u mediteranske luke iz 14. veka na brodovima za prevoz žita, postale su vektor za prenošenje bolesti, omogućavajući bakteriji da pređe sa domaćina - uglavnom glodara, i potencijalno i domaćih životinja, na ljude. Brzo se proširila po Evropi, uništavajući populaciju", rekli su istraživači.
Stopa smrtnosti je bila između 30 i 60 procenata u različitim delovima Evrope, a procenjuje se da je u epidemiji burbonske kuge umrlo 50 miliona ljudi.
Da bi razumeli klimu tog vremena, istraživači su se okrenuli prstenovima drveća, pronalazeći redak uzastopni niz "plavih prstenova“ na drveću u španskim Pirinejima koji datiraju iz 1345, 1346. i 1347. godine. Ti prstenovi ukazuju na niz neobično hladnih, vlažnih leta širom južne Evrope. Istorijski zapisi iz tog vremena govore o neprekidnoj oblačnosti i posebno tamnim pomračenjima Meseca, što je bila posledica vulkanskih erupcija, navodi se u studiji.
Iako je dolazak "Crne kuge" putem trgovačkih brodova mogao da se dogodi pre ili kasnije, ovaj lanac događaja objašnjava kako je njen početak bio sinhronizovan u toliko različitih gradova tako blizu jedan drugom, piše "Science News".