(FOTO) BISER JADRANA: Herceg Novi, grad koji čuva lepotu, ćirilicu i zlu kob vojvode Lazara
Herceg Novi, 1. avgust 1539. godina
“Na horizontu između Ponte oštre i Luštice pojavljuje se flota od 10 velikih i 30 manjih brodova sa 80 topova. Na palubi komandnog broda je apsolutni gospodar Mediterana najčuveniji admiral Osmanlijskog carstva Hajredin paša Barbarosa. Sulejman Veličanstveni poverio mu je osvajanje grada Herceg Novog izgubljenog u bici protiv španskog generala Andrea Dorie nepunih godinu dana ranije. Zbog crvene brade neprijatelji ga nazivaju Barbarosom, a on taj naziv usvaja i dodaje ga imenu koje mu je dodelio sultan Haj-rei-Adedin što na arapskom znači „božanstvo islama“. Njegove pobede na svim morima, osvajanje teritorija koje su držale hrišćanske države i osvajanje ostrva Krfa dovele su do osnivanja Svete lige protiv Osmanlijskog carstva. Pred Barbarosom je utvrđeni Herceg Novi sa 6.000 španskih vojnika i nevelikom posadom naoružanih Novljana. Odbranom grada zapovedaju španski vitezovi Fernande Gonzaga i Huan Sermento.
Neobična priča o vojvodi Lazaru iz dokumentarnog filma autorke Branke Knežević, samo je jedna od legendi, koje su se u narodnom predanju preplitale, baš kao i osvajači ovog grada. Ovim, možda i najlepšim gradom Boke Kotorske, kroz istoriju vladali su osim Turaka i Šapanaca i Mlečani, Rusi, Englezi, pa čak i Napoleonova vojska. Do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Novi je bio pod austrougarskom vlašću. U Drugom svetskom ratu oslobođen je od okupatora 28. oktobra 1944. godine i taj datum se danas slavi kao Praznik grada. Svi oni ostavili su bogato kulturno nasleđe i kosmopolitski duh grada, koji se vekovima unazad širio po brdima koje gledaju na tirkizni Jadran. Iako je prva asocijacija na ovaj grad cvet mimoza, zbog februarskog festivala i mažoretkinja, preporučujem da ga ipak posetite u junu. U ovo doba godine osetićete buket mirisa - magnolije, ljiljani, lipe, lavande ukrašene daškom vetra sa mora, još neopterećenog kupačima.
Napuštanjem zidina Starog grada, nailazite na spomenik osnivaču grada Tvrtku Kotromaniću i silazite na šetalište Pet danica koje vijugavo prati more, sve do Igala. Ako krenete nalevo, usput ćete nabasati na ogoromne zidine nekadašnjeg gradskog utvrđenja kako leže uz obalu. To je palo tokom zemljotresa 1979. ali ta slika se evo već skoro četiri decenije ne menja.
Kako nam reče jedan od meštana „u Dubrovniku bi te zidine podigli u jednom danu“. Osim večitog rivalstva sa obližnjim Dubrovnikom, tu vidite i hronični nemar, tako ustaljen u našem mentalitetu. Zanimljivo, u ovom gradu ima više ćirilice, nego u Beogradu. Nazivi kafića, ulica, radnji, pa čak i političkih stranaka ispisani su ćiriličnim pismom.
To ne čudi ako se zna da Novi važi za „srpski“, pa samim tim i opozicioni grad u Crnoj Gori. Možda baš zbog toga su nekako skrajnuti, slabo dolaze investitori. O škrtosti nadležnih dosta govori i podatak da u okolnim mestima i dalje nije regulisan čuveni crnogorski problem s vodom.
- Herceg Novi zaista ima šta da ponudi. Sezona traje od aprila do novembra, a voleli bismo da u nekim narednim sezonama i ne pravimo pauzu tokom zime. Smeštaj, odličnu hranu, bazene, spa, masaže i djakuzi, nudimo po vrlo pristupačnim cenama – kaže Lukačeva, koju okružuje nasmejano osoblje hotela (čak i kad ona nije u blizini!).
Kad priči o minulim vekovima, domaćim moreplovcima i stranim osvajačima, dodate mirise vrta ovog hotela, koji se prostire na čak hektaru površine i vrhunsku gastronomsku ponudu, uz vino, lozu, pivo i koktele, shvatate zašto ovde dolaze i okoreli hedonisti poput javnih ličnosti, ali i porodice s decom. A slutite i razloge zbog kojih ćemo im se i mi ponovo pridružiti.