Novo istraživanje
Zbog čega je nivo kiseonika u jezerima DRAMATIČNO OPAO
Prema studiji koju je sprovela Kineska akademija nauka (CAS), nivo kiseonika u jezerima opao je za 5,5 procenata u površinskim vodama i 18,6 procenata u dubokim vodama u periodu između 1980. i 2017. godine.
Istraživači su analizirali 15.535 jezera, a više od 80 procenata njih sada ima smanjene nivoe kiseonika, što znači ozbiljnu pretnju za mnoge vrste koje se ovde nastanjuju.
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi ovom problemu su toplotni talasi, koji su postali češći i intenzivniji u poslednjim decenijama. Od 2003. do 2023. godine, broj dana s ekstremnim temperaturama u godini povećao se za 85 procenata u većini proučavanih jezera. Više temperature smanjuju sposobnost vode da rastvara kiseonik, što izaziva nagle promene u količini dostupnog kiseonika, a to ima direktne posledice na životne forme koje zavise od tog kiseonika za preživljavanje.
Osim toplotnih talasa, povećano cvetanje algi predstavlja još jedan značajan faktor u opadanju nivoa kiseonika. Ova pojava, koju pogoršava i globalno zagrevanje, kao i povećanje nivoa nutrijenata (poput đubriva i stajnjaka) u vodama, dovodi do "mrtvih zona“ – područja u jezerima gde je koncentracija kiseonika toliko niska da divlji svet ne može da preživi. Ove "mrtve zone“ postale su sve češće, a u poslednjih nekoliko godina zabeleženi su masovni pomori riba i drugih vodenih organizama, kao što su jegulje u Novom Zelandu, morane u Australiji, kao i brojne vrste riba i dagnji u Poljskoj i Nemačkoj.
Kao glavni uzrok ove deoksigenacije istraživači ističu dugoročno globalno zagrevanje. Procene pokazuju da trenutni trendovi zagrevanja odgovaraju za čak 55 procenata smanjenja nivoa kiseonika u jezerima, što znači da bi se ovaj problem mogao dodatno pogoršati u budućnosti. Ako se ovi trendovi nastave do kraja ovog veka, naša jezera mogla bi izgubiti do devet procenata više kiseonika, što bi imalo ozbiljan uticaj na biodiverzitet i eko-sisteme.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances“.