Kosmički sudar
Popularna teorija o KRAJU NAŠE GALAKSIJE je možda pogrešna, kažu astronomi
Sudar između naše galaksije Mlečni put i njenog najvećeg suseda, galaksije Andromeda, za koji se predviđa da će se dogoditi za oko 4,5 milijardi godina, astronomi očekuju još od 1912. godine. Međutim, nova istraživanja sugerišu da je verovatnoća ovog galaktičkog sudara, nazvanog "Milkomeda", manja nego što se čini.
Na prvi pogled, čini se verovatnim da su dve galaksije, razdvojene oko 2,5 miliona svetlosnih godina, na neizbežnom putu sudara. Mlečni put i Andromeda se kreću jedna prema drugoj brzinom od oko 100 kilometara u sekundi.
Lokalna grupa ili naš kutak univerzuma uključuje 100 poznatih manjih galaksija. Tim astronoma je uzeo u obzir neke od najvećih među njima, uključujući Veliki Magelanov oblak (VMO) i M33, kako bi videli koliku ulogu bi mogle da igraju u budućnosti naše galaksije u narednih 10 milijardi godina.
Nakon što su uzeli u obzir gravitaciono privlačenje galaksija Lokalne grupe i pokrenuli 100.000 simulacija koristeći nove podatke sa svemirskih teleskopa Habl i Gaja, tim je otkrio da postoji oko 50 odsto šanse za sudar između Mlečnog puta i Andromede u narednih 10 milijardi godina. Postoji samo oko 2 odsto šanse da će se galaksije sudariti za 4 do 5 milijardi godina, kako se ranije mislilo, prema studiji objavljenoj u ponedeljak u časopisu Nature Astronomy.
Spajanje galaksija Mlečnog puta i Andromede bi ih obe uništilo, na kraju pretvarajući obe spiralne strukture u jednu izduženu galaksiju, rekli su autori studije. Poznato je da sudari između drugih galaksija stvaraju "kosmički vatromet, kada gas, potisnut ka centru ostatka spajanja, hrani centralnu crnu rupu emitujući ogromnu količinu zračenja, pre nego što nepovratno padne u rupu", rekao je koautor studije Karlos Frenk, profesor na Univerzitetu Darem u Engleskoj.
"Do sada smo mislili da je to sudbina koja čeka našu galaksiju Mlečni put", rekao je Frenk. "Sada znamo da postoji velika šansa da izbegnemo tu strašnu sudbinu."
Međutim, postoje mnogi nepoznati faktori koji otežavaju predviđanje konačne sudbine naše galaksije, prema autorima studije. I, upozorava Frenk, Mlečni put ima veće šanse da se sudari sa VMO u roku od 2 milijarde godina, što bi moglo fundamentalno da promeni našu galaksiju.
VMO kruži oko Mlečnog puta, dok je M33 satelit Andromede.
Masa Velikog Magelanovog oblaka je samo oko 15 odsto mase Mlečnog puta. Ali tim je otkrio da satelitska galaksija ima gravitaciono privlačenje, koje menja kretanje Mlečnog puta dovoljno da smanji šansu za spajanje dve džinovske galaksije. Slično je i sa M33.
U nešto više od polovine simulacija koje predviđaju šta bi se moglo dogoditi za 8 do 10 milijardi godina, galaksije Mlečni put i Andromeda su u početku prošle donekle blizu jedna pored druge pre nego što su se vratile u krug, a zatim izgubile dovoljno orbitalne energije da se sudare i spoje u jednu galaksiju. Ovi početni bliski susreti između oreola svake galaksije – velikog omotača gasa – na kraju bi doveli do sudara.
"Generalno, spajanje bi najverovatnije uključivalo snažno zvezdano sazrevanje, tokom kojeg bi se formiralo mnogo novih zvezda, nakon čega bi usledio period intenzivnog zračenja izazvanog eksplozijom mladih zvezda i novoaktivnom supermasivnom crnom rupom, što bi na kraju potpuno zaustavilo formiranje zvezda", rekao je vodeći autor studije dr Til Savala, astronom sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj. "Nekoliko milijardi godina kasnije, svi tragovi nekadašnjeg Mlečnog puta i Andromede bi nestali, a ostatak bi bila uglavnom bezlična eliptična galaksija."
U drugim simulacijama, obe galaksije su se ukrštale bez međusobnog uznemiravanja.
Galaksije su veoma složene. Njihovi oblici mogu se iskriviti, interakcije mogu promeniti njihove orbite i mogu izgubiti masu na različite načine. Takve složenosti otežavaju predviđanja. To u suštini ostavlja sudbinu Mlečnog puta "potpuno otvorenom", napisali su autori studije u novom radu.
Međutim, više podataka koji će stići sa svemirskog teleskopa Gaja tokom leta 2026. godine, preciziraće neke od neizvesnosti o brzini i pravcu kojim se Andromeda kreće nebom, rekao je Savala.
Sudbina Sunca može imati veći uticaj na budućnost Zemlje nego kretanje galaksija, prema istraživačima. Naše Sunce je staro 4,5 milijardi godina. Kada počne da umire za oko 5 milijardi godina, pretvoriće se u crvenog diva koji će progutati Merkur, Veneru i potencijalno Zemlju, prema podacima NASA.
"Kraj Sunca je mnogo gori za našu planetu od sudara sa Andromedom", rekao je Savala. "Iako bi taj sudar označio kraj naše galaksije, to ne bi nužno bio kraj Sunca ili Zemlje..."
Iako tim nije detaljno modelirao spajanje Velikog Magelanovog oblaka i Mlečnog puta, pronašli su "virtuelnu sigurnost" da će se spajanje ove dve galaksije dogoditi u naredne 2 milijarde godina, što se poklapa sa prethodnim istraživanjima, rekao je Savala. Ali efekti će verovatno biti manji od spajanja Mlečnog puta i Andromede.
Izvor: CNN