Ubrzano nestaju

Himalajski glečeri gube više od 22 GIGATONA leda godišnje

Glečeri u regionu Visoke planinske Azije, poznatom kao "Treći pol“, gube više od 22 gigatona leda godišnje, što odgovara gotovo devet miliona olimpijskih bazena.

Iako se smanjenje ledene mase dugo pripisivalo porastu temperatura, nova studija Univerziteta u Juti i "Virdžinija teka“ otkriva da ključnu ulogu igraju promene u obrascima padavina, naročito onim povezanim sa južnoazijskim monsunima.

Umesto snega, sve češće pada kiša, što ubrzava topljenje glečera. Osim toga, slabije i kraće monsun sezone smanjuju količinu snega koju glečeri mogu da akumuliraju. Koristeći podatke sa NASA-inih GRACE satelita i klimatske modele, istraživači su analizirali kako različite faze godine – zima, predmonsun, monsun i postmonsun – utiču na gubitak ledene mase.

Glečeri u regionima pod uticajem zapadnih vetrova, poput Pamira, Hindu Kuša i Karakoruma, pokazuju sporije gubitke, pa čak i blage dobitke, dok Tjen Šan beleži značajne gubitke zbog uticaja sibirskih i zapadnih ciklona.

Ova ubrzana degradacija glečera ne ugrožava samo dugoročnu dostupnost vode za više od 1,4 milijarde ljudi, već povećava rizik od poplava, klizišta i pucanja ledenih jezera. Projekcije pokazuju da bi do 2100. godine glečeri u monsunskim basenima mogli izgubiti između 38 i 58 odsto svoje mase, u zavisnosti od budućih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Studija naglašava hitnu potrebu za boljim monitoringom padavina, snega i temperature u visokim planinskim predelima. Sudbina glečera Himalaja zavisi ne samo od globalnog zagrevanja, već i od sezonskih "otisaka“ monsuna koji oblikuju njihovu budućnost.

Zbog topljenja glečera, prete nam VULKANSKE ERUPCIJE?