Zanimljivo
Da li znate zašto palimo badnjak?
Badnjak i okićena jelka simbol su božićnih i novogodišnjih praznika, od kojih je prvi stari običaj našeg naroda, dok su kićenje jelke Srbi “uvezli iz inostranstva” u 19. veku, a u potpunosti ga prihvatili posle Drugog svetskog rata.
Istorija božićne jelke seže sve do simbolične upotrebe zimzelenog drveća u drevnom Egiptu i Rimu, ali je kod Srba tradicija da se unosi badnjak u kuću na Badnje veče.
Badnjak je božićno drvo koje u kuću donosi zdravlje, sreću i napredak.
Badnji dan je uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika - Božić. Postoje razni običaji koji se obeležavaju širom Srbije, ali svi znamo za tradiciju paljenja badnjaka za Badnje veče.
Kada se odlazi po badnjak, seče se grana hrasta koji je kod Slovena oduvek važio za sveto drvo i vezivao se za božanstvo Svetovida.
Domaćin unosi badnjak u dom. Dok kuca na vrata, najavljuje da badnjak dolazi u kuću, a kada pređe preko praga, ukućane pozdravlja rečima "Srećno vam Badnje veče".
Ukućani ga dočekuju tako što po njemu prosipaju žito iz sita. U nekim krajevima do danas se zadržao običaj po kome, noseći badnjak, domaćin treba da obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma, bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima.
Tradicija je da se današnji dan provede ispred gradskih crkvi gde se pali badnjak. Kada ovo drvo gori, razvija veliku toplotu i svetlost. Zato se veruje da je postalo simbol ljubavi i svetlosti, zajedništva, jedinstva i porodičnog života.