Suša i ishrana krava
Čuveni francuski sirevi iz Gornje Savoje žrtva vrućina
Francuska je ublažila pravila za proizvodnju nekih od svojih najpoznatijih sireva, pošto je suša primorala proizvođače da izmene način ishrane krava od čijeg mleka proizvode sir, piše danas Frankfurter rundšau (FR).
Vlada u Parizu dozvolila je određena odstupanja od inače veoma strogih pravila za sticanje statusa Zaštićene oznake porekla (AOP).
Izuzetak je napravljen za vrste sireva Komte, Bofor, Abondans, jer je višemesečna suša u potpunosti isušila pašnjake u francuskim Alpima i planinama Jura, gde se ti sirevi proizvode.
Zaštićena oznaka porekla sa sobom ne nosi samo stroga pravila o mestu proizvodnje, nego i čime se hrane krave od čijeg mleka se proizvode sirevi. Reč je isključivo o travi i senu, pri čemu najmanje tri četvrtine mora da potiče iz navedene alpske oblasti.
U francuskim Alpima je tipična aromatična trava ovog leta zbog suše prestala da raste, a stočari su bili prinuđeni da krave dohranjuju uvoznom travom i senom i drugom hranom.
Krave moraju da pasu najmanje 150 dana na pašnjacima, a najviše 30 odsto suve hrane sme da potiče iz oblasti Francuske koje nisu deo departmana Gornja Savoja.
Francuska služba za kontrolu oznake porekla INAO zato je dozvolila privremeni izuzetak za navedene sireve, ali i za čitav drugi niz čuvenih geografski zaštićenih vrsta, iako su neka od tih izuzeća još razmatraju.
Tvrdi sir u planinskom masivu Jura se proizvodi od sirovog mleka krava vrste monbelijar i simental i stručnjaci se slažu da svoj ukus može da zahvali aromatičnim biljkama tog područja.
Međutim, zelene površine i pašnjaci u Francuskoj su ove godine do 10. avgusta imale za trećinu manji prinos od višegodišnjeg proseka.
Stručnjakinja za gatronomiju Emili Monako kaže da će promena pravila promeniti i ukus sira, pošto AOP sirevi nose otisak trave koju stoka pase, a ako nje nema. krave hrane kabastom stočnom hranom.
Stručnjakinja za sir Dženifer Greko iz Pariza dodaje da seno nije tako bogato mineralima kao sveža trava, a stoka tokom talasa vrućine pije više vode tako da i mleko postaje vodenastije i gubi deo ukusa.
FR piše da sirevi nisu jedini svetionik francuske gastronomije koji je pogođen rekrodnim vrućinama, i da se krompir suši u stvrdnutoj, isušenoj zemlji, a zbog vrućine i manjka vode ozbiljnu štetu su pretrpele i jabuke i druge vrste voća i povrća.