Jelena Žarković
"Ekonomski program Studentske liste nudi reformu oporezivanja dohotka"
Profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jelena Žarković izjavila je da ekonomski program Studentske liste sadrži dobar uvid u činjenicu da je postojeći sistem oporezivanja dohotka u Srbiji potrebno konačno reformisati i uskladiti ga sa praksom u svetu, a to znači učiniti ga progresivnijim.
"Pre svega, rasterećenjem poreskog tereta za nižekvalifikovane radnike ostvario bi se dvostruki dobitak - radnik bi kući nosio veću neto zaradu a poslodavca bi koštao manje. Na taj način biste povećali podsticaje da radnici ostaju u Srbiji umesto da traže bolje prilike za zaposlenje u inostranstvu", rekla je Žarković agenciji Beta.
Kako je dodala, ovim bi se umanjila i potrebu za subvencijama koje su strane firme do sada uzimale upravo da bi njima pokrili visoke troškove rada za nižekvalifikovane radnike.
"Ovde, pak, treba biti oprezan sa naglim rezovima koji bi mogli da ostave bez posla građane u siromašnijim delovima Srbije, gde su do sada uglavnom i odlazile fabrike podržane subvencijama", ocenila je Žarković.
Ona je upozorila i da ne treba zaboraviti da je SNS na vlast došao podržan gubitnicima tranzicije, koji su ostajali bez posla nakon 2000. godine, u deceniji kada je broj novih radnih mesta bio manji od onih koja su zatvorena.
"Intenzivnija saradnja univerziteta sa privredom je dobra tačka programa, koja može doprineti neophodnom rastu produktivnosti naše privrede. Ali ja bih ovde dodala i srednje stručne škole jer izrazito visok procenat naših osnovaca bira ove profile, njih skoro 75 odsto", rekla je Žarković.
Dodala je da je, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, potrebno utvrditi kako da se ovaj udeo smanji, jer je relikt socijalističkog perioda kad je industrija bila mnogo razvijenija, a da se zadrže i osavremene profili u skladu sa novim potrebama privrede.
"Okretanje ka domaćem privatnom sektoru je pozitivna tačka programu Studentske liste, s tim da je tu ključni problem finansiranje, posebno novih, inovativnih firmi koje konzervativni bankarski sektor, a on čini okosnicu finansiranja privrede kod nas, ne želi da podrži u dovoljnoj meri", kazala je Žarković.
Ona je navela da se pominje se startap fond za tehnološke kompanije koji bi dao početni ulog preduzeću, što je u skladu sa evropskom praksom, ali ukazala da bi trebalo biti pažljiv kod osmišljavanja mehanizma dodele sredstava kako bi bio transparentan i bez upliva politike.
Istakla je i da je važna najava bolje kontrole javnih investicija.
"Neki od najskupljih kapitalnih projekata su preplaćivani i kada se uvede red u ovu oblast možemo očekivati kvalitetnije projekte, koji više služe javnom interesu i koji su troškovno povoljniji", naglasila je Žarković.
Podsetila je i da se reforma sistema plata u javnom sektoru odlaže desetak godina, te da se u međuvremenu taj sektor popunio zaposlenima po partijskoj liniji.
Zato Žarković smatra da nije dovoljno ograničiti nova zapošljavanja, kako stoji u ekonomskom programu Strudentske liste, već promeniti kvalitativnu strukturu zaposlenih i nagraditi ih tako da budu podstaknuti da pružaju kvalitetne javne usluge.