I to do kraja ovog veka
Revolucionarno istraživanje matičnih ćelija – živećemo i do 150 godina
Već od početka 20. veka životni vek ljudi je u porastu, pre svega zahvaljujući značajnim dostignućima u naučnim i medicinskim oblastima. Razvoj vakcina i unapređenje određenih tretmana doprineli su prevazilaženju brojnih bolesti koje su nekada bile smrtonosne.
Doktor Enst fon Švarc, naučnik i specijalista kardiologije, koji živi i radi u Americi, nedavno je za "Njujork post“ rekao da će do kraja ovog veka biti sasvim normalno da čovek živi 150 godina.
Švarc ističe da će ključnu ulogu u značajnom produženju životnog veka kod čoveka odigrati istraživanje matičnih ćelija.
Prema njegovim rečima, ljudi će živeti do 120 godina već u narednih nekoliko godina, a do kraja ovog veka čak i do 150, i sve to zahvaljujući revolucionarnom istraživanju matičnih ćelija koje će promeniti način na koji posmatramo ljudski životni vek i koji će omogućiti kvalitetniji život u poznim godinama tokom kojih bi ljudi trebalo da budu i duže radno sposobni.
"Verujem da možemo produžiti ljudski životni vek. Za nekoliko godina ćemo moći da kažemo da će ljudi živeti do 120, do 150 godina, ako ne i duže od toga. I to ne samo kao ljudi koji su vezani za krevet i ne mogu da vode aktivan život, već kao aktivne osobe koje mogu da učestvuju u društvenom i profesionalnom životu i imaju visok kvalitet života. To je cilj“, kaže ovaj naučnik i dodaje:
"Iako matične ćelije nisu odobrene od strane FDA, to je budućnost medicine u kojoj možemo da popravimo štetu. Popravkom oštećenja možemo produžiti život i smanjiti određene procese starenja.“
Ipak, Švarc tvrdi da matične ćelije neće moći da obave sav posao umesto nas.
Biće neophodno da ljudi vode zdraviji život, da budu aktivni i da se zdravo hrane, naročito posle tridesete.
Njegove tvrdnje, makar u ovom trenutku, zvuče prilično neverovatno, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je jedino Francuskinja Žan Kalmen (preminula 1997. godine) zvanično živela 122 godine.
Ipak, ovaj optimistički pogled na budućnost životnog veka donosi novu nadu i postavlja izazov pred naučnu zajednicu da nastavi sa istraživanjem i razvojem terapija koje bi mogle da doprinesu dužem životnom veku kod ljudi.