Nov izveštaj
Superbogati još bogatiji, a najviše ih je u...
Broj dolarskih milionera u svetu je u 2024. godini porastao za 2,6 odsto, ali je taj rast bio neravnomeran i najviše novih bogataša je zabeleženo u SAD, dok je u Evropi ekonomska situacija uticala na smanjenje broja fizičkih lica koja mogu svakog trenutka da izdvoje milion dolara za ulaganja, pokazuje izveštaj međunarodne IT konsultantske kompanije Kapžemini.
Svetski izveštaj o bogatstvu 2025. (World Wealth Report) francuskog Kapžeminija (Capgemini), objavljen 4. juna, precizira da se porast broja milionera najviše može pripisati ultrabogatim osobama, čija neto imovina vredi više od 30 miliona dolara, a čiji je broj prošle godine porastao za 6,3 odsto.
Fizička lica koja poseduju najmanje miliona dolara, ne računajući nekretnine u kojima žive, kolekcije umetničkih dela, dugoročnu potrošnu robu i slične vrednosti, najviše su profitirala zbog snažnog tržišta akcija i optimizma povezanog sa razvojem veštačke inteligencije.
Uz to, redovan činilac investicionog portfelja su u poslednje vreme postala i alternativna ulaganja, na primer u fondove rizičnog kapitala i u kriptovalute, ocenjuje u izveštaju Kapžemini.
Povoljne kamate i stope zarade (Rendite) na američkoj berzi podstakle su u 2024. godini bogaćenje, pa je porast broja milionera iznosio 562.000 i u klubu dolarskih milionera je sada 7,9 miliona Amerikanaca.
Istovremeno broj milionera se zbog ekonomskih izazova smanjio u Evropi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. U Evropi je ukupan broj milionera opao za 2,1 odsto zbog ekonomske stagnacije u najvećim zemljama, pre svega u Nemačkoj koja je prošle godine ostala bez 41.000 milionera.
Međutim, i u Evropi je porastao broj ultrabogatih pojedinica, i to za 3,5 odsto, što je odraz sve veće koncentracije kapitala, navodi se u izveštaju.
U Aziji i na Pacifiku broj bogatih je porastao 2,7 odsto, ali su vidljive izuzetno velike regionalne razlike. Sa postotkom od 5,6 odsto predvodnici su bili Japan i Indija, dok se u Kini broj milionera smanjio za 1 odsto.
U Latinskoj Americi pad je zbog devalvacije i fiskalne nestabilnosti sa 8,5 odsto bio veoma izražen, a posebno u Brazilu (minus 13,3 odsto) i Meksiku (minus 13,5 odsto).
Broj vrlo imućnih građana se smanjio i na Bliskom istoku, za 2,1 odsto, i to, kako navode autori studije, zbog pada cena nafte.
Naučni institut kompanije Kapžemini je u istraživanju obuhvatio 71 zemlju, na koje otpada više od 98 odsto globalnog BDP i 99 odsto berzanskih transakcija u svetu. Obuhvaćeni su Severna i Južna Amerika, Azijsko-pacifički region, Evropa i Bliski istok.