Scena
21.03.2024. 12:25
Scena
23.05.2024. 23:00
Nebojša Jevrić
Intervju
Zoran Suvajac Zograf: "Guramo prst u oko bjelosvjetskom ološu i domaćim podrepima"
“Između bloka i rebara nema mesta ni za koga“, bilo je životni moto profesora Dragana Lubarde.
Homo ludens, čovek koji se igra, to je Zoran Suvajac. Zograf, kako ga zovu prijatelji i kako on sam sebe zove. Za njega je slikarstvo igra koju igra svojim životom i igraće je sve do svoje smrti. Umreće kada prestane da slika jer je za njega slikarstvo isto što i život.
Večno osmehnut onim osmehom koji imaju samo posvećeni korača kroz život. Upoznao sam ga davne 1990. u manastiru Krka gde se našao uz pedeset pisaca i dvadeset slikara među kojima su bili Matija Bećković, Miodrag Bulatović, Milić od Mačve, Predrag Dragović i mnogi drugi.
On je posluživao, još dečak, i gledao. I video više od mnogih i dalje od mnogih. Dugo godina čekam na ovaj razgovor jer Zograf nije čovek iz medija. Reči su mu preke, pogled blag kao u dečaka koji je uzeo olovku i bojice i počeo da se igra njima. I tako već pedeset godina.
Vaša kompozicija sa snažnim koloritom, crtežom koji dominira i nosi kompletnu sliku, baršunasto i maštovito ne ostavlja posmatrača ravnodušnim, pokreće i pleni…
“Sam kreativni čin pisanja je uslovno povezan idejom i trenutnim nabojem stvaraoca... Maštovitost i stepen umijeća kojim ovlada umjetnik ga čini drukčijim, prepoznatljivijim. Mišljenja sam da ne postoji dobar slikar koji nije dobar crtač. Crtež kao gotovo umjetničko djelo ili kao pomoćno sredstvo u kreiranju kompozicije svejedno je nasušna potreba svake slike, nosivi kostur, opeka, oplata kako god.
Kolorit je unutarnji pečat, lična tapija svakog slikara, bio tanan i lirski ili snažan ratnički, uglavnom veza za trenutno stanje duha ili lično raspoloženje.
Naravno, onaj koji dobro ovlada koloritom može vješto da sakrije svoju manjkavost u crtežu i kompoziciji, što naravno neće promaći očima vještih starih lisaca koji u svemu nađu dlaku u jajetu.
Uglavnom prije pronađu i radije ukažu na manjkavosti negoli na dobre strane umjetničkog djela. Usud svakog slikara. Kritikuju ih uglavnom neostvareni slikari liječeći tako vlastite frustracije, što naravno ne treba da obeshrabri nego da bude svojevrstan stimulans.“
Osporavanja koja nemaju veze sa umetnošću stalno Vam postavljaju brane. Što brane budu veće, slapovi tog bistrog potoka biće sve lepši i sjajniji. Zato ga pustite da teče!
“Osporavanje je vječita zadaća ljudi od pera i zanata i zlobnih dušica koji po zadatku atakuju u ime tamo nekih koji driješe kesu na sve što nema dodira sa nacionalnim i autentičnim. E tu na scenu stupam ja i meni slični. Guramo prst u oko bjelosvjetskom ološu i domaćim podrepima. Prkosimo matematici stvarajući po uzorima na naše sjajne pretke. Biti autentičan u svojoj umjetnosti lišen prljavštine i mraka koji sa zapada dolazi.
Stvarati svoje bez uticaja moćnika za sobom povlači biti u nemilosti i tavorenju u oskudicama, ali sa tim se živi odvajkada i živeće se.“
Akvarel ili najjednostavnije rečeno vodena stvarnost najsličnija snovima u kojoj se sve preliva i prosipa bilo to višeslojno ili dvotonski, oblikovanje takve stvarnosti u imaginarno zahtjeva veliki talenat i kreativnost.
“Akvarel kao jedna od najtežih tehnika u slikarstvu od umjetnika traži dozu iščašenosti u pristupu od svega sličnog. Sve, baš sve, od odabira hartije, četkice, boja i motiva treba da je drugačije. Nijedna tehnika ne može prenijeti umjetnički doživljaj, zaustaviti tren, napraviti atmosferu sa minimumom. Sa par mrlja i nešto vode... Jednostavno rečeno, praznik svjetlosti i kolorita.“
Velika umetnost u obličavanju stvarnosti u tehnici akvarela iziskuje gospodarenje tehnikom izvršenja dela u funkciji neizmerne maštovitosti sve s ciljem realizacije bogatstva imaginacije u čemu ste Vi kao likovni stvaralac nenadmašni.
“Ne bih rekao da sam nenadmašan. Možda malo drugačiji, svoj. Pokušavam u akvarel unijeti dozu apstraktnog i drugačije riješiti kompozicijski. Motivom, kolorističkim pristupom te lepršavošću same tehnike. Akvarel omogućava stvaraocu bogatstvo pristupa i raznovrsnost prilazaka. Rješavanju samog djela. Dugo sam u akvarelu i mislim da sam mu tek skinuo skramu i da tu treba još mnogo da se radi na produbljivanju pristupa višim svjetovima, a akvarel to omogućava.“
Vaš pristup delu je uvek između igre i zbilje i Vi to svojom kreativnošću maestralno izmirite i uskladite.
“Onog momenta kad moje slikarstvo prestane da bude igra prestaće i čarolija zvana slikarstvo... Iskreno slikarstvo je izmešteno i oslobođeno pravila i zakonitosti koji se odnekud nameću po svaku cijenu i sve to gura kao savršen čin. Praznoglavci ne znaju da će to slikarstvo nadživjet kao što je ranije i sve te pokušaje nadživjelo.“
U ovom svetu lišenom Boga Vi se u svom stvaralaštvu uvek prepuštate njegovoj promisli...
“Promovišući instant umjetnost i finansirajući istu je pokušaj da se u čovjeku uništi osećaj za lijepo radi lakše manipulacije i dominacije ružnog. Bez Gospoda i krsta se ne budim i tu nalazim neiscrpnu inspiraciju. Stvarati sa Hristom u duši je koračati ka svjetlosti. To je put suprotan tami i mraku koji nekrsti nude.“
Gospodari novog poretka udaraju na ono što je najnežnije. Decu, žene, umetnost. Na vratima galerija su kustosi koji su sastavni deo ideološke policije koja treba da promoviše estetiku zla. Gde je tu prostor za stvaraoca?
“Ništa novo od kada su sjekirama kidisali na ikone da bi i one danas blještale u božanskom sjaju tako da će instalacije, performansi i konceptualna umjetnost završiti na bunjištu istorije gdje im je i jeste mjesto.
Ne bi pogano sjeme đavoljeg trona uspjelo ništa uraditi bez domaćih parazita koji za šaku srebrenjaka izdaju vjeru za večeru... Nažalost, mnogo ih je takvih među Srbljem.“
Šta mislite o situaciji u savremenoj srpskoj umetnosti i koliko je pratite?
“Isto onoliko koliko i oni mene prate. Nemam vremena da mislim, moram da slikam.“
Šta se sprema novo u Vašoj majstorskoj radionici?
“Nikad unapred ne znam. Slike dolaze same i traže da budu naslikane. Pohode me ljudska lica, svetlost i boje.“
Scena
05.03.2024. 10:38
Cile Marinković predstavlja svoje "Putnice"
Komentari
