Američki lobisti zaradili milione radeći sa ruskim klijentima

Grupa uticajnih vašingtonskih lobista i advokata je u proteklih osam godina zaradila milione dolara radeći sa ruskim klijentima koji imaju bliske veze sa Kremljom.

Analiza koju je uradio "Fajnenšel tajms", a na osnovu javno dostupnih podataka, naime, pokazuje da su moćni ljudi iz Vašingtona od 2014. godine zaradili gotovo 50 miliona dolara predstavljajući klijente iz Putinove Rusije.

Mnoge firme sada raskidaju ugovore, nakon što je Rusija napala Ukrajinu, na šta je Zapad odgovorio uvođenjem sankcija ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i njegovim najbližim saradnicima.

Mnogi, međutim, sada postavljaju pitanje i da li je uopšte trebalo da rade sa tim klijentima, s obzirom na to da su se neki nameti sankcija našli još 2014. godine nakon ruske aneksije Krima.

Putin: "Sankcije prema Rusiji isto što i objava rata"

Rat u Ukrajini

Rat u Ukrajini

Svet 06.03.2022. 10:34

Putin: "Sankcije prema Rusiji isto što i objava rata"

Ana Masolja, jedan od menadžera u organizaciji "OpenSecrets" koja prati tokove novca u američkoj politici, pa samim tim i koliko para dobijaju američki lobisti, kaže da su "strani predstavnici i lobisti radije uzeli milione dolara od ruskih klijenata pre nego što su pokušali da se distanciraju od njih nakon ruske invazije na Ukrajinu i uprkos rastućim optužbama o kršenju ljudskih prava".

Podaci koje je analizirao "Fajnenšel tajms" dolaze iz dva izvora koji vode registar lobističkih aktivnosti – iz Senata i Ministarstva pravde. A oni pokazuju da su neke od najuticajnijih vašingtonskih firmi godinama zastupale ruske interese.

Naročito su lukrativne poslove sa Rusima imale dve dobro poznate lobističke grupe: "Merkjuri" i BGR.

Partner u "Merkjuriju" Brajan Lanca, koji je bio i savetnik bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu, od 2014. godine zaradio je 2,3 miliona dolara predstavljajući dva velika ruska klijenta: privatnu Sovkombank, jednu od sistemski važnih ruskih banaka, ali i "EN+", metalsku kompaniju Olega Deripaske.

Podaci iz Senata pokazuju da je nekadašnji republikanski senator, a danas takođe jedan od partnera u "Merkjuriju", Dejvid Viter, još prošlog meseca u nekoliko pisama tražio od američkih vlasti da ne uvode sankcije Sovkombanci.

"To bi bilo veoma kontraproduktivno", upozorio je on, zbog "dubokih veza sa američkim i zapadnim institucijama".

 

Ovi lobistički napori, međutim, nisu uspeli, i samo nedelju dana kasnije Bajdenova administracija zamrzla je imovinu banke i zabranila američkim državljanima da posluju sa njom.

Za Deripaskin "EN+" firma "Merkjuri" radila je godinama i igrala glavnu ulogu u skidanju kompanije sa liste sankcionisanih 2018. godine. A dok su bili pod sankcijama, "Merkjuri" je kao klijenta navodio Grega Barkera, bivšeg britanskog ministra iz redova konzervativaca, koji je u to vreme bio jedan od direktora. Barker je, nedavno, podneo ostavku i napustio „EN+“, a „Merkjuri“ je otkazao oba ugovora.

Da li će Ambramovič uspeti da proda Čelsi?

Nove sankcije

Nove sankcije

Sport 10.03.2022. 12:06

Da li će Ambramovič uspeti da proda Čelsi?

BGR je istovremeno zastupao „Severni tok 2“ i „Uranium One“, rudarsku kompaniju koja je deo državne nuklearne korporacije "Rosatom". BGR je, inače, poznat o tome što zastupa i strane vlade, uključujući Bangladeš, Bahrein i Kazahstan.

Jedan od osnivača Hejli Barbur bio je nekadašnji republikanski guverner Misisipija.

S druge strane, poznati advokat Adam Valdman, čija impozantna lista klijenata uključuje glumca Džonija Depa, radio je direktno za Deripasku, koji je pod sankcijama, zajedno sa još šestoricom biznismena bliskih Kremlju pod sankcijama od 2018. godine. U Americi je Deripaska istovremeno bio i pod istragom zbog pranja novca i pretnji poslovnim konkurentima.

Valdman je čak po direktnom nalogu Sergeja Lavrova, ruskog šefa diplomatije, lobirao 2010. godine da SAD Deripaski odobre vizu. "Verujem da će uključivanje vaše firme doprineti naporima za uspešno rešavanje ovog problema", pisao je Lavrov.