Aktuelno
Engleski čaj sa ukusom baruta: Da li je Britanija spremna za RAT SA RUSIJOM?
Velika Britanija će, prema rečima premijera Kira Starmera, značajno uvećati vojni budžet u narednih pet godina.
Do ozbiljnih ulaganja u vojsku doći će kako zbog pritiska i glasnih izjava američkog predsednika Donalda Trampa da evropski saveznici u NATO-u sada moraju "sami nešto da urade“ da bi osigurali sopstvenu bezbednost tako i zbog sve češćih šumova da bi u narednih pet godina moglo da dođe do sukoba sa Rusijom.
Danas u redovima Kraljevskih oružanih snaga služi samo 72.500 vojnika i oficira. To je najmanji broj redovne britanske vojske od Napoleonovih ratova, ističu stručnjaci.
Istovremeno, dodaju, u Velikoj Britaniji postoji oko 30.000 rezervista sa skraćenim radnim vremenom koji bi mogli da povećaju ukupan broj vojnika Kraljevske vojske na najmanje 100.000.
Međutim, svi vojni stručnjaci i oni dobro upoznati sa stanjem u britanskoj vojsci naglašavaju da je to krajnje nedovoljno u situaciji u kojoj se trenutno nalazi Britanija, ali i cela Evropa.
Britanski premijer Kir Starmer je zbog celokupne situacije na globalnom nivou obećao da će u narednih deset godina biti potrošeno do pet odsto BDP-a na nacionalnu bezbednost Velike Britanije, od čega bi dve trećine direktno išle na razvoj vojske.
Međutim, i pored ovih najava, Starmer je bio meta oštrih kritika, a od njega je zatraženo da naznači tačan vremenski okvir kada će nacrt budžeta, koji predviđa velika ulaganja u vojsku i bezbednost Britanije, stupiti na snagu.
Bivši komandant britanske vojske, general Patrik Sanders, upozorio je svoje sunarodnike da Velika Britanija mora odmah da počne sa izgradnjom atomskih skloništa kako bi se pripremila za mogući rat sa Rusijom u narednih pet godina.
"Počnite da gradite atomska skloništa, za pet godina biće prekasno“ rekao je Sanders.
Bivši komandant britanske vojske direktno je, jasno i glasno, pozvao sunarodnike da se pripreme za rat sa Rusijom.
"Britanija bi trebalo odmah da počne sa izgradnjom atomskih skloništa za slučaj ruske invazije“, citirao je "Dejli mejl“ bivšeg načelnika Generalštaba.
Sa druge strane, jedan deo britanskih medija odgovorio je ironičnim tekstovima u kojima se tvrdi da su "Rusi normalni, vredni ljudi, koji su bolji od onih koji trenutno vrše vlast u toj zemlji“.
Ser Patrik Sanders, koji je prošlog leta podneo ostavku na mesto načelnika Generalštaba, strahuje da direktan vojni sukob sa Vladimirom Putinom do 2030. godine ostaje "veoma realan rizik“.
On je upozorio da je Britanija potpuno nespremna za mogućnost ruske invazije i kišu raketa i dronova koje bi ova zemlja mogla da ispali na mirne britanske gradove.
General Sanders je prethodno objavio izveštaje na osnovu kojih se vidi da su mu najviši zvaničnici Velike Britanije formalno zabranili da govori o potencijalnoj mobilizaciji britanskog naroda i uvođenju univerzalne vojne službe u slučaju pretnje sukobom sa Rusijom.
Kako prenose pojedini mediji, u to vreme, glavni argument je bio "da bi takve izjave mogle ozbiljno da uplaše javnost i izazovu paniku i nemire“.
Sanders kaže da se ponavlja ista situacija.
"Nedavno objavljeni Strateški pregled odbrane nije pomenuo izgradnju novih skloništa od vazdušnih napada, a lideri laburista nisu uspeli da jasno formulišu plan kako nameravaju da reše kadrovske probleme vojske i odbranu Ostrva“, rekao je penzionisani general Sanders.
U sumornoj proceni pretnje koju predstavlja Moskva, Sanders je pozvao ministre da preduzmu akciju kako bi ojačali nacionalnu odbranu Velike Britanije.
"Ako Rusija prestane da se bori u Ukrajini, naći ćemo se u situaciji u kojoj će, u roku od nekoliko meseci, vojska Kremlja imati priliku da izvrši precizan napad na bilo koju zemlju NATO-a za čiju podršku budemo odgovorni. A to će se desiti do 2030. godine“, upozorio je Sanders.
General je rekao da su tokom njegovog mandata kao načelnika Generalštaba, razgovori sa vladom o izgradnji civilnih skloništa od vazdušnih napada i podzemnih vojnih komandnih centara odbačeni kao preskupi ili neprioritetni.
Dodao je da lideri zemlje u to vreme nisu imali razloga za strah jer "ruska pretnja nije delovala tako neposredno ili ozbiljno da bi se isplatilo“.
Međutim, istakao je general, situacija se dramatično promenila poslednjih godina zbog čega je i uputio najozbiljniji apel na akciju do sada.
"Ne znam koje druge signale treba da pošaljemo da bismo razumeli da moramo da počnemo da delujemo odmah, da ne stanemo narednih pet godina. Moramo da poboljšamo naše odbrambene sposobnosti. Ne znam kojim jezikom da ovo objasnim kako bi svi konačno razumeli“, podvukao je general Sanders.
Čak je kao primer naveo vlasti u Helsinkiju.
"Finska ima atomska skloništa za 4,5 miliona ljudi. Ova zemlja je sposobna da opstane kao politički sistem i kao civilno društvo čak i suočena sa direktnim raketnim i vazdušnim napadima Rusije. Mi nemamo taj luksuz“, zaključio je general.
Njegovi komentari došli su usled zabrinutosti da Britanija nema dovoljno vatrene moći da odbije raketne napade kakvi su viđeni u Ukrajini, Izraelu i Iranu poslednjih meseci.
U razgovoru sa novinarom "Dejli mejla“ general je opširno govorio o tome kako Britaniji nije potreban tako skup sistem protivvazdušne odbrane kao što je izraelska "Gvozdena kupola“.
"Skloništa od bombi su mnogo potrebnija“, istakao je on.
Takođe, kritika nije poštedeo ni aktuelno najviše vojno rukovodstvo Velike Britanije.
Rekao je da zvaničnici odgovorni za smanjenje broja pripadnika redovne vojske ne razumeju šta rade.
Kritike i komentari generala Sandersa inače su došli u trenutku nakon što je generalni sekretar NATO-a Mark Rute pre nekoliko dana upozorio da bi koordinisani vojni udar Kine i Rusije mogao da gurne svet u još jedan razorni globalni sukob.
U mračnoj proceni, bivši holandski premijer je nagovestio da bi kineski lider Si Đinping mogao da pokuša da zauzme Tajvan.
"Takav ishod bi oslobodio Putina da otvoreno napadne bilo koju zemlju NATO-a, čime bi efikasno započeo treći svetski rat“, rekao je on.
Stručnjak za spoljnu politiku Branimir Đokić za "Ekspres“ objašnjava da sukob između Britanije i Rusije, uz uspone i padove, tinja gotovo čitav vek.
"Druga polovina 19. veka u političkim naukama i istoriji često je prepoznata po pojmu ’Velika igra’. To je bio hladni rat između Britanske imperije, kraljice mora, i Ruske imperije, kraljice kopna. Sukob koji je tinjao gotovo ceo vek oko kontrole nad centralnom Azijom i primorskim krajevima Dalekog istoka je začetak onoga što je i dan-danas prepoznato kao istorijski sukob Britanije i Rusije“, objašnjava Đokić.
Dodaje da nam se, i pored kraja pravog Hladnog rata i približavanja Rusije i Zapada, pa i Rusije i Britanije, činilo da su te razlike prevaziđene. Realnost 21. veka pokazala je da grešimo.
"Decenijama su ruski tajkuni ulagali u nekretnine i sportske klubove Velike Britanije, London su zvali Londongrad zbog ogromnog broja ruskih tajkuna koji su se tamo preselili. A onda se dogodila Ukrajina. Prvo 2014, a potom 2022. godine. U međuvremenu trovanje bivših KGB agenata koji su prebegli u Britaniju, Aleksandra Litvinjenka i Sergeja Skripalja, i sve nade da će višedecenijski suparnici postati prijatelji pale su u vodu. Ponovo se pripremaju za rat“, kaže Đokić.
"Rusija je u ratu sa Britanijom, SAD više nisu pouzdan saveznik i Velika Britanija mora da odgovori tako što će postati kohezivnija i otpornija“, citira Đokić Fionu Hil, koja je bila glavna savetnica za Rusiju tokom Trampovog prvog mandata i koja je, uz bivšeg šefa NATO-a lorda Robertsona, jedan od troje autora britanskog strateškog odbrambenog pregleda.
On napominje da je to ključni dokument koji će odlučiti u kom smeru će ići britanska strategija nacionalne bezbednosti do 2035. godine, a koju je naručilo Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.
"Prema njenoj proceni, Putin je napad na Ukrajinu gledao kao početnu tačku da Moskva postane dominantna vojna sila u celoj Evropi“, kaže Đokić.
Ističe da ako se pogleda pomenuti dokument, Hilova nije daleko od istine.
"Dve zemlje su već gotovo u otvorenom hibridnom ratu, a Britanija mora da se hitno pripremi, do kraja ove decenije, za potencijalni konvencionalni rat armija.“
Kaže i da unapređeni odbrambeni plan podvlači strategiju za dan kada će moguće Ujedinjeno Kraljevstvo biti napadnuto na kopnu, kao i scenarija kada će Britanija biti pogođena projektilima, nuklearnim raketama ili sajber operacijama.
"Trenutno, britanske oružane snage nisu u sjajnom stanju. Kako se često navodi, Britanija ima manje vojnika sada nego u vreme Napoleonovih ratova. Da bi bila spremna za izazove u godinama pred nama, prema novoj britanskoj odbrambenoj strategiji, oni moraju da kupe do 7000 oružja dugog dometa i izgrade barem šest fabrika municije. Plan je da se naprave unapređeni kapaciteti za proizvodnju municije, odnosno fabrike dvojne namene, spremne da se odmah prebace na proizvodnju municije u slučaju rata“, ističe Đokić.
Dodaje i da se broj vojnika neće smanjivati, a aktivnu rezervu će povećati za 20 procenata, dok će se za isti procenat smanjiti broj birokratskih funkcija unutar armije.
"Planira se modernizacija dve divizije kopnene vojske sa oko 100.000 aktivnih vojnika. Takođe, sa Italijom i Japanom, Velika Britanija će razviti šestu generaciju borbenih aviona“, podvlači Đokić.
Ističe i da bi se to postiglo u roku od nekoliko godina i Velika Britanija postala borbeno spremna, potrebno je, kako navode u strategiji, da se poveća privatno finansiranje u odbrani, ali i proširi krug savezničkih država u odbrambenoj industriji.
"Takođe, u okviru NATO-a, Velika Britanija se obavezala da u sledećih nekoliko godina poveća bezbednosna davanja na oko pet procenata, odnosno 3,5 procenata vojnog budžeta i oko 1,5 procenata na sajber bezbednost i infrastrukturu“, podseća Đokić.
"Kada se sve to sagleda, potpuno je jasno da se Velika Britanija priprema za eventualnost većeg evropskog rata. Kroz sve izveštaje bezbednosnih komiteta i tink-tenkova vidi se da je taj protivnik samo jedan – Ruska Federacija, a da je trka sa vremenom već počela“, zaključuje Đokić.
SAJBER RIZICI
Đokić objašnjava da je jedan od najvažnijih bezbednosnih aspekata kako u Velikoj Britaniji tako i u ostalim zemljama, uključujući i Srbiju, sajber bezbednost, odnosno korišćenje pametnih softvera i veštačke inteligencije.
"Trend je svugde u svetu da svaka država ima što više nezavisnosti, odnosno domaćih kompanija koje mogu da proizvode softverske alate za civilnu upotrebu, ali koji se u slučaju konflikata ili sajber napada mogu koristiti i u odbrambene svrhe“, kaže Đokić.
Dodaje da se pametni softveri i veštačka inteligencija prevashodno upotrebljavaju u svrhu povećanja domaće bezbednosti, radi smanjenja nasilja, krivičnih dela itd., ali isto tako i u slučaju sajber napada ili nekih drugih incidenata na kritičnoj infrastrukturi za njihovu odbranu.
"To je jedan od najvećih izazova u zaštiti civilne populacije u 21. veku i svaka država razvijanju takvih alata mora da da prioritet“, podvlači Đokić.
ROTERDAM - GLAVNA BAZA ZA SUKOB SA RUSIJOM
Luka Roterdam, najveća luka u Evropi, sve se ozbiljnije priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom. Kako je otkriveno, planira se preusmeravanje tereta, dolazak ratnih brodova i masovno skladištenje vojne opreme, dok će terminali koji inače opslužuju komercijalne brodove uskoro postati logistički centri NATO-a.
Izvršni direktor Lučke uprave Roterdama Boudevijn Siemons izjavio je za Financial Times da se koordinacija već odvija sa susednom lukom Antverpenom u Belgiji, u slučaju da u luku stignu britanska, američka i kanadska vojna vozila i zalihe.
Inače, pripreme za rat sa Rusijom su u toku širom Evrope.
Nemačka, osim ogromnih ulaganja u vojsku, planira i obnovu starih i izgradnju novih skloništa za slučaj invazije.
Baltičke zemlje i Finska, koja ima 1300 kilometara granice sa Rusijom, već su napravile bunkere i rovove duž granica sa ovom zemljom da bi sprečile kopnenu invaziju i napredovanje tenkova i drugog naoružanja.