Svet
30.08.2022. 15:04
Milan Mišić

Boris bez šarma

Ko će biti novi premijer Velike Britanije?

Boris Džonson
Izvor: Shutterstock

Britanci će 5. septembra dobiti novog premijera, četvrtog u poslednjih šest godina, ali pravo glasa u izjašnjavanju koje je već u toku ima samo oko 160.000 "torijevaca", evidentiranih članova Konzervativne partije.

Razlog zbog kojeg će ovoga puta biti ignorisana volja oko 46,5 miliona birača Ujedinjenog Kraljevstva, jeste to što je reč o internoj smeni na čelu vladajuće partije, posle ostavke njenog razbarušenog lidera Borisa Džonsona koju je, posle serije skandala, podneo 7. jula.

Posle presejavanja čak 11 kandidata za useljenje u premijersku kancelariju i rezidenciju na najpoznatijoj adresi Londona – Dauning strit 10 – u finalu su Liz Tras (47), sadašnja šefica diplomatije, i Riši Sunak (42), ministar finansija, što znači da će na čelu vlade biti ili tek treća žena (posle Margaret Tačer i Tereze Mej) ili prvi "obojeni": Sunak je, naime, etnički Indijac čiji su se roditelji u Ujedinjeno Kraljevstvo u 1960-im doselili iz Afrike.

U britanskom sistemu parlamentarni izbori se održavaju svakih pet godina (sledeći su krajem 2024) ili kad vladajuća partija izgubi većinu u Donjem domu u kojem sedi 650 poslanika, izabranih po većinskom sistemu (pobednik je onaj kandidat koji u svojoj izbornoj jedinici osvoji najviše glasova). Konzervativna većina zasad nije ugrožena, mada se spekuliše o mogućim vanrednim izborima ako torijevci procene da će opozicija, laburisti, sutra biti popularnija nego što je danas.

Početna prednost Rišija Sunaka koju su pokazivale sondaže među konzervativcima u međuvremenu se istopila pa je sada ubedljivi favorit Liz Tras (njeno puno ime je Meri Elizabet Tras). Sunak i oni koji ga podržavaju smatraju, međutim, da bitka nije završena i da su njegove šanse da u poslednjem momentu rivalku pretekne – realne.

Liz Tras je u politici od 2010, kada je ušla u parlament, dok je članica konzervativaca postala mnogo ranije, 1996. Diplomirala je na Oksfordu, a na čelu britanske diplomatije je od prošle godine.

Rođena je, kako ističe na početku svoje biografije na sopstvenoj internet stranici, „u levičarskoj porodici“. Profesionalnu karijeru počela je kao ekonomista i računovođa.

Posao u vladi dobija 2012, dve godine pošto je postala poslanica okruga Norfolk, na severozapadu Engleske. Najpre je radila u Ministarstvu obrazovanja, zatim postaje državni sekretar za ekologiju pa sekretar u Ministarstvu pravde, glavni sekretar u Ministarstvu finansija… Premijer Boris Džonson je u septembru 2021. postavlja na čelo Ministarstva za inostrane, Komonvelt i razvojne poslove.

Pasionirani je tviteraš i jedan od najaktivnijih britanskih političara na društvenim mrežama. Udata je od 2000. za računovođu Hjua Olerija, imaju dve ćerke, a njihov brak je preživeo tabloidno maltretiranje posle otkrića njene jednoipogodišnje veze sa jednim poslanikom torijevaca.

Riši Sunak rođen je u Sautemptonu, na jugoistoku Engleske, i takođe je diplomirao na Oksfordu. U parlament je ušao na izborima 2015, a u njegovoj biografiji nezaobilazna činjenica je da je zet jednog od najbogatijih tajkuna Indije, Narajana Murtija koji je po „Forbsu“ težak 4,3 milijarde dolara. Imetak Sunaka i njegove supruge Akšate, modne dizajnerke koja je još državljanka Indije, britanski mediji procenjuju na 730 miliona funti (860 miliona evra) što ih svrstava među 250 najbogatijih Britanaca. U braku su od 2009 – velika svadba održana je u indijskom gradu Bangaloru – i imaju dve ćerke, Krišnu i Anušku.

Pre nego što je postao političar, tri godine je radio kao analitičar u investicionoj banci Goldman Saks, a potom u još nekoliko investicionih fondova.

Značajan faktor predizbornih računica ovoga puta je činjenica da je biračko telo – konzervativci sa članskim kartama partije – u proseku starije, bogatije i kao u većini belo, etnički homogenije u odnosu na društvenu, ekonomsku i etničku šarolikost Ujedinjenog Kraljevstva.

Ono što bi trebalo da bude ključni faktor kod njihovog opredeljivanja jeste kako Tras i Sunak misle da Britaniju izvuku iz duboke krize koju su doneli najpre rat u Ukrajini, a potom klimatski pustošno leto. Njen najdrastičniji aspekt je energetski: tipičan godišnji račun za struju i grejanje po domaćinstvu mogao bi u januaru da naraste na 5000 evra, što je, prema „Ekonomistu“, trostruko više nego taj trošak prošle godine.

Inflacija se približava stopi od 13 odsto, što je čini najvišom u G-7, klubu najrazvijenijih ekonomija, i najvećom koju je Ujedinjeno Kraljevstvo imalo u poslednje četiri decenije. Štrajkovi su u porastu, što je situacija koja ide naruku opozicionim laburistima, čiji je lider Keir Starmer (59) najavio da bi, ako dođu na vlast, laburisti zamrzli cene energenata već ove jeseni, što mu je u anketama donelo veću popularnost od one koju imaju Tras i Sunak. Avgustovske sondaže, štaviše, pokazuju da bi na izborima koji bi se održali ove godine, konzervativci posle 12 godina vlast morali da prepuste laburistima.

Liz Tras u svom ekonomskom manifestu, koji se u medijima opisuje i kao „podgrejani tačerizam“ (Margaret Tačer, prva žena premijer u britanskoj istoriji, na vlasti je bila od 1979. do 1990), odbacuje ideju državne pomoći socijalno najugroženijima i insistira na smanjivanju korporativnih poreza i nameta na plate kao svom „prvom prioritetu“ i glavnom receptu za ekonomski oporavak. Po njoj, recesiju mogu da spreče samo „odlučni potezi“.

Riši Sunak pak umesto smanjivanja poreza nudi selektivnu pomoć države i najavljene mere rivalke smatra dolivanjem ulja na inflacionu vatru, najavljujući da će mu, kao premijeru, prioritet biti obuzdavanje inflacije kao ekonomskog problema koji je uzročnik svih drugih. Za pravo mu je dao uticajni poslanik Majkl Grouv, opaskom da je ideja o smanjivanju poreza iz programa Trasove "odmak od realnosti".

Tras pak mere rivala ocenjuje kao "recesione", dok on njen program vidi kao faktor koji će da pogorša ekonomsku agoniju.

"Ekonomist" u svojoj analizi konstatuje da nijedan od kandidata „nije inspirativan“ i da je pred konzervativcima izbor između "urbanog tehnokrate sa jasnijom vizijom šta treba da se uradi i iskusnog političara sa boljim instinktom kako da se to uradi", zaključujući da je "dobra vest" to što su oba kandidata bolja od odlazećeg premijera.

Taj odlazeći, koji je svojim potezima i na kraju iznuđenom ostavkom poremetio udobno vladanje konzervativaca, nije se mešao u proces izbora svog naslednika/naslednice: organizovao je svoju treću svadbu (iz tri braka ima sedmoro dece), a odmarao se u Sloveniji i Grčkoj, ne pokazujući znake zabrinutosti zbog mogućnosti da bude izbačen iz parlamenta zbog laganja kao svedoka u istrazi o kancelarijskim žurkama tokom pandemije koje su ga, u krajnjem ishodu, prinudile na ostavku.

Premijerski duel između Liz Tras i Rišija Sunaka s pažnjom se prati kako u evropskom okruženju Ujedinjenog Kraljevstva tako i na zapadnoj obali Atlantika. U prvom slučaju zbog nedovršenih poslova oko Bregzita, a pogotovo zbog činjenice da najverovatnija nova premijerka Britanije podržava plan da se unilateralno izmeni protokol o režimu na granici sa Severnom Irskom, što će ne samo pogoršati preostale veze između Londona i Brisela, nego i zakomplikovati „specijalne odnose“ sa Vašingtonom.

Zasad preovlađuje uverenje da neće biti promena u odnosima čiji su temelji vojno savezništvo, pre svega ono u okviru NATO-a. Garancija za to su potencijalne i stvarne geopolitičke pretnje koje donose potezi Kine i Rusije, što sve za krajnji ishod ima raspad poslehladnoratovskog poretka.

Postane li premijerka, Liz Tras će priliku za susret i razgovor sa Džoom Bajdenom imati već idućeg meseca, na godišnjem zasedanju Generalne skupštine UN u Njujorku.

Jedan od uzgrednih elemenata specijalnih odnosa je i to što Liz Tras koristi svaku priliku da naglasi svoju ideološku i „stajling“ bliskost sa Margaret Tačer, čije je prijateljstvo sa Ronaldom Reganom, tokom dva četvorogodišnja mandata američkog predsednika, bilo od političkog i istorijskog značaja.

Na nostalgiju koja je vidna kada mediji sa obe strane Atlantika pominju ove "ekstra specijalne" odnose svakako računa i Tras kada bira upadljivo sličnu, a u nekim prilikama i garderobu koja je identična onoj koju je nosila Tačer. U izborima za novog lidera važan svaki glas.

Margaret Tačer priziva i Riši Sunak koji je izjavio da će mu, postane li premijer, uzor biti upravo Gvozdena Ledi, što je bio jedan od nadimaka slavne premijerke. Sunak je išao čak dotle da je deo svoje biografije uporedio sa njenom: ona je odrastala u stanu iznad očeve piljarnice, dok je on pomagao majci koja je imala svoju apoteku. Podsećajući se toga, naglašava da će biti "odgovorni tačerista".

Nije, međutim, lako imitirati Margaret Tačer: londonski "Gardijan" citira jednog Sunakovog pristalicu koji prognozira da je najviše što može da postigne Liz Tras kontinuitet sa neposrednim prethodnikom (kome je ostala lojalna) i bude "Boris bez šarma".

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Boris Džonson ne baca stare gajbice
Boris Džonson, 12. 10. 2021.

Mnogi ga ismevaju

14.10.2021. 10:00

Boris Džonson ne baca stare gajbice

Britanski premijer svoje slobodno vreme provodi veoma kreativno.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve