Svet
14.08.2023. 15:10
Boško Vukčević

SAD i Kina

Kratak prekid u vezama

kina, amerika
Izvor: Shutterstock / rawf8

Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Kine su se, posle posete predsednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu početkom avgusta 2022. godine, naglo pogoršali. Kina Tajvan smatra otcepljenom pokrajinom koja će jednog dana ponovo biti sastavni deo zemlje. Zbog toga je ovu posetu doživela kao vrhunsku provokaciju.

Morala je da usledi reakcija. Komunikacija između Kine i SAD je potpuno obustavljena. Kada između ovakve dve svetske sile ne postoji nijedan kanal komunikacije, a s druge strane postoje mnoga nerazjašnjena i otvorena pitanja, moglo bi se reći i konflikti, onda je to veliki problem ne samo za te zemlje, već za ceo svet.

Upravo zbog toga je proteklih meseci usledila diplomatska ofanziva Sjedinjenih Američkih Država ka Kini. U samo mesec i po ili dva Kinu su posetili najviši zvaničnici iz Vašingtona, državni sekretar Entoni Blinken, ministarka finansija Dženet Jelen i specijalni predsednički izaslanik za klimu Džon Keri. Osim njih, izdvajaju se i dve posete koje je teško okarakterisati kao privatne, ali nisu bile ni zvanične, onako kako se organizuju posete između zvaničnika dve države.

Prvo je u Kinu otputovao biznismen Bil Gejts, a zatim i davnašnji državni sekretar i savetnik za nacionalnu bezbednost SAD, stogodišnji Henri Kisindžer. Obojicu je izuzetno srdačno primio lično predsednik Kine Si Đinping. On je biznismena Bila Gejtsa oslovio sa "stari prijatelj“, dok je Henriju Kisindžeru, ali i celom svetu, predočio da "kineski narod nikada ne zaboravlja svoje stare prijatelje, a da će kinesko-američki odnosi uvek biti povezani sa imenom Henrija Kisindžera“.

Sve ove posete Kini ili diplomatska ofanziva koju su sprovele SAD čini se da je počela da daje rezultate. Naime, kako prenosi "Fajnenšel tajms“, Sjedinjene Američke Države i Kina otvaraju nove kanale komunikacije za rešavanje spornih pitanja. Vašington i Peking formiraće dve radne grupe koje će se fokusirati na azijsko-pacifička i pomorska pitanja, prenosi list. Pored toga, možda će biti formirana i treća radna grupa koja će se fokusirati na druge teme.

Dobro obavešteni izvor "Fajnenšel tajmsa“ rekao je da dve strane razmatraju niz sastanaka za rešavanje teških pitanja sa jasnim ciljevima.

"Ovo bi bio prvi stvarni napredak u nekoliko godina u ponovnom stvaranju sistematske, za razliku od ad hok komunikacije o ključnim pitanjima“, rekao je Kurt Tong, savetnik konsultantske kuće "The Asia Group“.

On je dodao da to predstavlja veoma važan čin jačanja nacionalne bezbednosti posredstvom jasne diplomatske komunikacije o namerama potencijalnog rivala, kako za odvraćanje tako i za sigurnost.

Prema rečima Skota Kenedija, stručnjaka za Kinu u istraživačkom centru CSIS, u nacionalnom interesu SAD je da se intenzivira komunikacija sa Kinom o kritičnim pitanjima "jer su bukvalno rat i mir u pitanju“.

Boni Glaser, stručnjak za Kinu u Nemačkom Maršalovom fondu, pozdravila je spremnost Kine da formira radne grupe sa SAD, ali je rekla da ostaje da se vidi da li će novi kanali komunikacije dati rezultate.

"Tek ćemo videti da li će Peking biti voljan da sarađuje sa SAD kako bi izvršio pritisak na Severnu Koreju da se vrati razgovorima o eliminisanju svog nuklearnog oružja ili da razgovara o tome kako Kina može da igra ulogu u okončanju rata u Ukrajini“, rekla je Glaserova.

Komentarišući ove najave, novinar i diplomata Dragan Bisenić kaže da je američki predsednik Džo Bajden, neposredno nakon posete državnog sekretara Stejt departmenta Entonija Blinkena Kini, pokušao da ublaži američku anksioznost zbog ekonomskog uspona Pekinga i sve veće odlučnosti na svetskoj sceni.

"Obraćajući se pred simpatizerima Demokratske stranke u kalifornijskoj kući investicionog bankara Marka Robinsona, američki predsednik Bajden dao je širok pogled na međunarodnu situaciju, ali se posebno fokusirao na Kinu“, istakao je Bisenić.

On je dodao da je tada Bajden izgovorio čudnu, na prvi pogled nepovezanu i kontradiktornu rečenicu: "Ne brinite za Kinu. Mislim, brinite za Kinu, ali ne brinite za Kinu. Ne, ali stvarno to mislim. Kina je stvarna i ima stvarne ekonomske poteškoće.“

Prema Bisenićevim rečima, ovo Bajdenovo obraćanje je upravo imalo za cilj da relaksira i opusti američku stegnutost u odnosima sa Kinom koja se doživljava kao glavni rival SAD zbog neverovatnog ekonomskog rasta i sve većeg značaja na globalnom nivou.

Bisenić smatra da bi teško moglo da se kaže da sve ovo nosi sa sobom suštinsko poboljšanje odnosa dve zemlje, iako su obe strane zainteresovane za mnogo više međusobnog razumevanja, s tim što obe strane pod tim podrazumevaju različite vrste ponašanja.

"Pre bi se moglo reći da je reč o koracima koji pokušavaju da umire kretanje ka nekontrolisanoj eskalaciji i toku koji može da izmakne kontroli“, objašnjava Bisenić.

On kaže da je tokom nedavne posete državnog sekretara Blinkena i osmosatnih razgovora sa sada već bivšim ministrom spoljnih poslova Ćin Gangom i najvišim diplomatom Komunističke partije Kine Vang Jijem poručeno da Kina neće tolerisati mešanje u kinesku unutrašnju politiku ili korake ka realizovanju Tajvana kao nezavisne države.

"Oni su jasno stavili do znanja Blinkenu da se po ovim pitanjima o stavu Kine ne može pregovarati“, ističe Bisenić.

S druge strane, kaže Bisenić, Blinken je preneo američki stav da SAD žele da vide Kinu vojno uzdržanu u Tajvanskom moreuzu i Južnom kineskom moru.

Dodaje da je, osim toga, Blinken rekao i da SAD priznaju princip "jedne Kine“ – što znači da ne gledaju na Tajvan kao na nezavisnu državu, iako prodaja američkog oružja Tajvanu, kao i neke od Bajdenovih javnih izjava, seju seme sumnje u to kod kineskog rukovodstva.

Nakon posete, američki predsednik Džo Bajden je ocenio da je Blinken uradio "dobar posao“ i da kineski predsednik Si Đinping "želi ponovo da održava vezu“ sa SAD.

"Možda je dokaz tome to što je Kina uklonila svog ministra spoljnih poslova Ćin Ganga koji je važio za ’antiameričkog jastreba’ i ponovo vratila umerenog i sklonog sporazumevanju Vang Jija koji sada vodi i partijsku Kancelariju za spoljnu politiku i Ministarstvo spoljnih poslova“, kaže Bisenić.

On ističe da Kina ne želi konfrontaciju sa SAD, ali dobro zna da postoje političke neminovnosti, koje dovode u koliziju američke i kineske stavove.

"Slično razmišljaju i u Moskvi, odnosno Kremlju, gde smatraju da ne postoje objektivni razlozi za naglo poboljšanje američko-kineskih odnosa“, ističe Bisenić i dodaje da, upravo suprotno, postoje objektivni razlozi da odnosi između Kine i SAD ostanu napeti.

"Postoje problemi u trgovinskim, ekonomskim sferama, viziji budućnosti sveta i njegove rekonstrukcije sa krajem američke hegemonije. Sve ovo neće biti rešeno jednom posetom. Duže vreme američko-kineski odnosi su se zaoštravali tako da nije u duhu kineske diplomatije da donosi nagle odluke i preseca stvari preko kolena, dok ne vidi i dok se ne uveri kako će se SAD ponašati ubuduće i kuda vode dalji procesi“, objašnjava Bisenić.

On dodaje da bi možda bilo drugačije odlučeno 2022. godine, kada su Kinezi još oklevali, da Amerikanci nisu poslali tadašnju predsednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi na Tajvan, već Kisindžera u Peking.

"Tada je hitna pomoć mogla nekako spasti odnose između SAD i Kine. Sada im je potreban reanimator, pa čak i patolog, ironično dodaju ruski posmatrači“, kaže Bisenić.

Novinar i diplomata smatra i da je teško izdvojiti jednu posetu i reći da je ona imala presudan uticaj na otopljavanje odnosa dve zemlje.

"Sve ove posete su komplementarne, iako različite po svojoj prirodi i spoljnim manifestacijama. Politički je Blinkenova poseta najvažnija, ali istorijski i simbolički – to je svakako Kisindžerova poseta“, naglašava Bisenić.

Dodaje da su svojim odnosom prema Kisindžerovoj poseti kinesko rukovodstvo i predsednik Si pokazali kakvu Ameriku žele i s kakvom Amerikom mogu da razvijaju dobre i konstruktivne odnose.

Ipak, konstatuje Bisenić, promene koje su nastale došle su tek nakon Kisindžerove posete Kini.

Američka kineska karta za Ukrajinu

Novi raspored snaga doveo je u zabunu globalne zapadne sile, prvo u definisanju šta je glavni problem današnjice i, drugo, gde se nalazi rešenje za njega.

Prema rečima Dragana Bisenića, veliki broj zapadnih sila smatra da je Kina upravo taj problem.

"Kisindžer misli drugačije. On smatra da je rusko-ukrajinski sukob centralno žarište današnjeg sveta, a da se aparati za gašenje ovog požara nalaze u Pekingu. To je velika razlika između današnje i situacije koje je postojala pre 50 godina“, ističe Bisenić.

Dodaje da se tada Peking već razišao sa Moskvom, pa se rešavalo samo pitanje odnosa Amerike i Kine.

"Sada je zadatak mnogo komplikovaniji. Idealna situacija bi bila da se Peking ne samo odvoji od Moskve, nego i da stane na stranu Amerike, ali preduslovi za to su gotovo minimalni“, smatra Bisenić.

Podseća da je pre dva meseca Kisindžer rekao da veruje da rat Rusije i Ukrajine dolazi do prekretnice i da očekuje pregovore do kraja godine zahvaljujući nedavnim naporima Kine.

"Peking je pokušao da pokrene razgovore između Kijeva i Moskve dokumentom od 12 tačaka objavljenim na godišnjicu početka sukoba. Uz poziv na prekid vatre, kineski plan bi ostavio ruske trupe na okupiranim teritorijama Ukrajine i stavio tačku na sve sankcije koje nije odobrio Savet bezbednosti UN, čiji je Rusija članica s pravom veta“, objašnjava Bisenić.

Ističe da je Kisindžer uveren da će Kina pomoći da se promeni tok rata koji je u toku.

"Kina je učestvovala na samitu o Ukrajini u Džedi na kojem nije bilo Rusije, a ona pokušava da pokrene i raskinuti sporazum o žitu jer upravo je Kina bila najveći korisnik ovog sporazuma. Otuda je kineski ministar spoljnih poslova odmah otputovao u Tursku na razgovor s turskim predsednikom Erdoganom“, kaže Bisenić.

Zaključuje da Bajden i Amerika žele da igraju na Kinu u odnosu prema Rusiji i okončanju sukoba u Ukrajini i da ostaje da vidimo kako će se stvari odvijati.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Trgovinski raskid sa Kinom biće težak
kina, korona

Ekonomija

06.08.2023. 06:25

Trgovinski raskid sa Kinom biće težak

Američka ograničenja na izvoz visoke tehnologije u Kinu i nova industrijska pravila za automobile i zelenu energiju, okarakterisani su kao napadi na globalni trgovinski sistem, a "razdvajanje“ je nakratko bilo popularna reč za politiku prema Kini.
Close
Vremenska prognoza
few clouds
17°C
15.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve