Svet
08.05.2023. 07:05
Svet
08.05.2023. 18:10
Beta
Posle krunisanja
Krunisanje Čarlsa ubrzalo otcepljenje Jamajke i Belizea
Krunisanje britanskog kralja Čarlsa ubrzalo je planove Jamajke i Belizea da napuste britansku monarhiju i postanu republike, dok su i ostale karipske zemlje naznačile da će slediti isti put.
Stanovništvo ovog dela Komonvelta preispituje svoj odnos prema novom kralju ali i nasleđu britanske monarhije kao što je "rasizam, ugnjetavanje, kolonijalizam i ropstvo", prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Uoči zvaničnog krunisanja britanskog monarha koji je stupio na tron posle smrti svoje majke kraljice Elizabete, vodeći političari Jamajke i Belizea izjavili su da razmatraju odbacivanje kralja Čarlsa kao šefa države s ciljem da postanu republike, piše francuski list Mond.
Jamajka i Belize su bivše britanske kolonije na Karibima koje su decenijama nezavisne države. Ali, kao i 12 drugih zemalja Komonvelta izvan Britanije – uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland – one su zadržale sistem ustavne monarhije i imaju kralja Čarlsa kao šefa države, dok lokalni generalni guverner obavlja dužnosti u njegovo ime.
Marlen Malahu Forte, ministarka za pravna i ustavna pitanja Jamajke, rekla je da je krunisanje kralja Čarlsa ubrzalo planove ostrva da postane republika i da bi Jamajka mogla održati referendum već sledeće godine.
Ona je rekla da bi postajanje republika značilo "opraštanje od oblika vladavine koji je povezan s bolnom prošlošću kolonijalizma i transatlantskom trgovinom robljem".
Premijer Belizea Džon Bricenjo je u međuvremenu rekao da je "prilično verovatno" da će njegova zemlja biti sledeća iz Komonvelta koja će postati republika, nakon što je Barbados to učinio 2021.
Vlada Belizea je prošle godine usvojila zakon o stvaranju ustavne komisije, koja se sastala u novembru, kako bi razmotrila uvođenje različitih reformi uključujući i transformisanje u republiku.
Bricenjo je rekao da će svoje preporuke iznijeti na referendum naredne godine, ali nije isključio potencijalno ukidanje monarhije u zemlji putem parlamenta.
Takođe, dodaje Mond, nakon smrti kraljice Elizabete, premijer karipske države Antigve i Barbude – još jedne zemlje Komonvelta – rekao je da planira referendum o tom pitanju u roku od tri godine.
Debata širom Kariba o odvajanju od monarhije, kao što je to učinio Barbados 2021, pokrenuta je nakon smrti kraljice Elizabete. Naročito u ovoj regiji, piše Vašington post, monarhija je podsetnik mnogima na kolonijalnu okupaciju, ropstvo i eksploataciju.
Svet
07.05.2023. 10:25
Evo koliko je ljudi uhapšeno tokom krunisanja Čarlsa Trećeg
Belize, koji se graniči s Gvatemalom, Meksikom i Karipskim morem, postao je britanska kolonija 1862. i postigao nezavisnost 1981. Međutim, dodaje list, nastavio je kao jedna od preostalih zemalja Komonvelta, gde je britanski monarh još ceremonijalni šef države.
Dok vlada Belizea procjenjuje hoće li održati referendum o odlasku od krune, stanovnici ove centralnoameričke države, naglasio je list, preispituju svoj odnos prema njenom naslijeđu i novom kralju.
Abi Godoj iz Belizea je kao stipendista studirala socijalnu antropologiju na Univerzitetu u Oksfordu, gdje je, kako kaže, shvatila da je malo Britanaca uopšte svjesno Belizea ili njegove povezanosti s krunom.
"To je bila samo spoznaja da sam zaista autsajder", rekla je. Kući se vratila i posvetila se zalaganju za odlazak iz monarhije. "Osloboditi se te posljednje veze, za mene je izuzetno važno za buduće generacije", rekla je Godoj.
Porobljeno stanovništvo Belizea, prema pisanju Vašington post, uključivalo je oko 2.300 ljudi u 18. veku, kada je ovo područje bilo britanska kolonije i uglavnom je korišteno za seču i izvoz mahagonija i drvne građe.
U fokusu
06.05.2023. 12:29
Ko je sve došao na krunisanje kralja Čarlsa Trećeg (FOTO)
Foto
Ludvig Palasio koji živi u priobalnom ribarskom gradiću Punta Gorda kaže da od kralja Čarlsa očekuje izvinjenje te da veruje da britanska kruna živi od bogatstva stečenog kroz ropstvo i da su muzeji širom Evrope prepuni ukradenih blaga iz bivših kolonija. "Ako nešto ukradete, najmanje što možete učiniti je da to vratite", rekao je.
Nakon odluke premijerke Barbadosa Mije Motli da iskoristi parlamentarnu većinu svoje stranke za tranziciju zemlje u republiku, rasprave o budućnosti britanske monarhije su se ubrzale u cijelom regionu karipskih zemalja, napisao je Gardijan.
Osim Belizea koji najavljuje ustavne reforme i otcepljenje od monarhije, zvaničnici u sedam preostalih karipskih zemalja naznačili da će nastojati da slijede isti put - iako se rasporedi, procedure i obaveze vlada razlikuju u svakoj zemlji. Belize je jedina preostala država na Karibima u kojoj bi, kao na Barbadosu, monarhija mogla biti uklonjena bez referenduma.
U Antigvi i Barbudi, premijer Gaston Braun je ubrzo nakon smrti kraljice Elizabete rekao da će održati referendum u roku od tri godine. Za prelazak praga potrebna je dvotrećinska većina, čime je prepreka još veća.
Scenario je isti u Sent Vincentu i Grenadinima, gdje je referendum o prelasku na republiku propao 2009. Prošle godine, premijer Ralf Gonsalves, artikulisao je podršku za još jedno glasanje, ali je rekao da će to učiniti samo uz dvostranačku podršku , što znači da još nije evidentan jasan raspored.
Takva debata, prema pisanju Gardijana, ipak nije počela odlukom Barbadosa 2021, niti smrću kraljice Elizabete prošle godine. Nošene valom nacionalizma i socijalizma, tri bivše britanske kolonije, Gvajana, Trinidad i Tobago i nova nezavisna Dominika, uklonile su monarha s mesta šefa države tokom 1970-ih.
Svet
06.05.2023. 13:05
Kejt i Vilijam zakasnili na krunisanje?! (FOTO)
Dok sadašnji premijer Belizea Džon Bricenjo ne isključuje mogućnost uklanjanja monarhije glasanjem u parlamentu, na Jamajki, gdje bi za uklanjanje bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu i prosta većina na referendumu, vlada se, dodaje list, obavezala da će glasati pre sledećih opštih izbora 2025.
Podrška javnosti za napuštanje monarhije uzela je maha na Jamajci, napisao je Obzerver, ukazujući na istraživanje javnog mnijenja Dona Andersona iz 2022. godine koje je pokazalo da je 56 posto Jamajčana bilo za ukidanje ustavne monarhije, što je skok u odnosu na 44 posto zabilježenih 2012. godine.
List navodi da su mnogi stanovnici Jamajke nestrpljivi da zemlja napusti monarhiju a da je mlako interesovanje za ceremoniju krunisanja kralja Čarlsa Trećeg bio najjasniji znak da je nostalgična emotivna veza Jamajke s kraljevskom porodicom gotova.
"Ne mogu da podnesem pomisao da je šef države Jamajke kralj Čarls Treći. Tolerisali smo to dovoljno dugo, a sada je javna savest porasla do tačke ključanja", rekao je advokat Hju Smol, član 15-članog odbora za ustavnu reformu koji planira tranziciju Jamajke u republiku.
Najava referenduma za narednu godinu o tome da li prekinuti veze s britanskom monarhijom, otvorila je debatu o tome kako preoblikovati društvo Jamajke, piše Njujork tajms.
"Došlo je vreme. Jamajka u rukama Jamajke", rekla je početkom maja Marlen Malahu Forte, ministarka za pravna i ustavna pitanja Jamajke, koja je uključena u 15-člani odbor zvaničnika i stručnjaka koji postavlja temelje za izmenu Ustava Jamajke i uklanjanje britanskog monarha s mesta šefa države na karipskom ostrvu.
Jamajka je takođe spomenuta u pismu upućenom kralju Čarlsu uoči krunisanja u kojem su ga aktivisti iz 12 zemalja Komovelta pozvali da se izvini za "užasne posledice" britanske imperijalne prošlosti, uključujući "rasizam, ugnjetavanje, kolonijalizam i ropstvo".
Svet
06.05.2023. 12:47
Krunisan kralj Čarls Treći! (VIDEO)
U pismu se poziva na reparaciju i vraćanje svih ukradenih kulturnih artefakata, ističe list napominjući da je premijer britanske vlade Riši Sunak odbio da se izvini za ulogu zemlje u transatlantskoj trgovini robljem ili da se uključi u razgovore o plaćanju reparacija.
Iako je njena praktična uloga u ostrvskim poslovima možda mala, monarhija je ostavila neugodno nasleđe, napisao je Njujork tajms, dodajući da sve funkcije obavlja generalni guverner koji djeluje kao kraljev direktni predstavnik – dajući saglasnost na sve zakone i određujući ko postaje premijer.
Ipak, proces ustavne reforme podstiče sve više ljudi na Jamajci da razmišljaju i dalje od odbacivanja britanskog monarha. Među pitanjima koja se nameću kakav bi politički sistem nastao ako kralj Čarls ne bude šef države Jamajke.
Jasni odgovori su nedostižni, ocenjuje njujorški list, ističući da se do sada vladin komitet, koji je naveo da će nacrt zakona biti predstavljen parlamentu ovog meseca, uglavnom sastajao u četiri oka.
Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju izrade zakona bez učešća javnosti, donošenje odluka moglo završiti u rukama nekolicine što bi, naglasio je Njujork tajms, bilo manje od onoga što mnogi Jamajčani očekuju.
Komentari
