Paradoksalna situacija
Mirovni sporazum koji je osuđen na propast
Sve više deluje da je predlog američkog predsednika Džoa Bajdena o “sveobuhvatnom prekidu vatre u Gazi“, koji je u početku delovao obećavajuće, kako vreme prolazi, osuđen na propast.
Naravno, i Palestinci, odnosno Hamas, i Izraelci za to optužuju jedni druge.
Ovaj predlog je Bajden predstavio 31. maja, a već 10. juna Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju kojom ga podržava.
Dan kasnije jedan visoki zvaničnik Hamasa saopštio je da ta militantna grupa prihvata rezoluciju UN koja podržava plan za okončanje rata sa Izraelom, i da je spremna da pregovara o detaljima.
Američki državni sekretar Entoni Blinken to je ocenio kao “dobar znak“.
Međutim, Izrael ni u jednom trenutku nije zvanično potvrdio da prihvata ovaj predlog.
Posrednici u pregovorima, Katar i Egipat, saopštili su da su dobili zvaničan odgovor Hamasa na predlog. Hamas i njihov saveznik palestinski Islamski džihad izrazili su u zajedničkom saopštenju “spremnost da pozitivno“ odgovore na predlog i postignu sporazum o kraju rata u Gazi.
Međutim, i Izrael i Hamas sugerisali su da se planom ispunjavaju njima suprotstavljeni ciljevi, što je povećalo sumnje da će biti postignut istinski napredak ka postizanju dogovora, prenosi agencija Rojters.
“Odgovor Hamasa potvrdio je stav grupe da bilo koji sporazum mora da predvidi kraj cionističke agresije nad našim narodom, povlačenje izraelskih snaga, obnovu Gaze i ozbiljnu razmenu zatvorenika“, rekao je zvaničnik te ekstremističke grupe za Rojters.
Prema izvoru agencije Frans pres, zvanični odgovor Hamasa sadrži "amandmane" na ovaj predlog za koji je Bajden rekao da je Izraelski, uključujući novi rok za trajno primirje i potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.,
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da su SAD primile zvaničan odgovor Hamasa i da ga razmatraju. Dodao je da pomaže to što je Hamas prosledio odgovor.
Razgovori, koji se takođe tiču posleratnih planova za Gazu, nastaviće se narednih nekoliko dana, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken u Tel Avivu nakon susreta sa izraelskim liderima.
Blinken je ranije rekao da je saopštenje Hamasa o prihvatanju rezolucije dobar znak.
“Najvažnije je da imamo okvir i planove“, istakao je Blinken.
Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je da je ta grupa prihvatila rezoluciju o prekidu vatre i da je spremna da razgovara o detaljima. On kaže da je “na Vašingtonu da osigura da se i Izrael pridržava dogovora“.
Prema njegovim rečima, Hamas je prihvatio plan koji predviđa povlačenje izraelskih trupa iz Gaze i razmenu izraelskih talaca za palestinske zatvorenike.
“Administracija SAD suočava se sa pravim testom koji će pokazati da li može da ispuni svoja obećanja i momentalno okonča rat primenom rezolucije Saveta bezbednosti UN“, rekao je Abu Zuhri za Rojters.
Sa druge strane reagovao je i Blinken koji je učestvovao na konferenciji o humanitarnom odgovoru na situaciju u Gazi, u Jordanu, na kojoj je najavio više od 400 miliona dolara pomoći za Palestince.
On je u obraćanju na konferenciji ocenio da je Izrael preduzeo neke važne korake da otvori više graničnih prelaza da bi se uklonile prepreke za isporuku pomoći Gazi, ali da se može i mora uraditi više. Takođe, pozvao je Izrael da preduzme dodatne korake da smanji broj civilnih žrtava.
Inače, ovaj plan iz tri faze predviđa u početnoj fazi sporazum o prekidu vatre i borbi, oslobađanje nekih talaca iz Gaze, oslobađanje palestinskih zatvorenika koje drži Izrael, povećanje humanitarne pomoći Palestincima, povlačenje izraelskih trupa iz naseljenih područja Gaze i povratak palestinskih civila u svoje domove i naselja.
Međutim, od samog početka i predstavljanja plana postoji konfuzija oko toga da li je predlog zapravo izraelski, s obzirom na to da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu odmah potkopao centralnu osnovu sporazuma, odnosno da je Izrael pristao na trajni prekid vatre, piše “Nju Arab“ (The New Arab).
Ovaj portal ističe da je Hamas nedvosmisleno pozdravio Bajdenovu najavu, odustajući od potpunog prihvatanja predloga tek kada je postalo jasno da Izrael nije prihvatio trajni prekid vatre.
Portal u svoj analizi događaja ističe da je nakon odustajanja Hamasa od potpunog prihvatanja predloga, usledila kampanja iz SAD koja okrivljuje ovu militantnu grupu za neuspeh sporazuma, kao i da je američki predsednik Bajden rekao da je “najveći problem do sada to što Hamas odbija da potpiše‟.
Međutim, analiza “Nju Araba“ nastoji da opovrgne ovu tezu.
Portal ističe da Hamas nije odbacio dogovor koji je Bajden predstavio 31. maja. Dodaje da je prošle nedelje zvaničnik Hamasa Gazi Hamad objasnio da su otišli u Dohu da prihvate dogovor, ali su tada bili zbunjeni kada su saznali “da je Izrael potpuno drugačije protumačio Bajdenov predlog“.
Pregovarački tim Hamasa ustvrdio je da predlog o prekidu vatre koji je izneo Bajden znatno razlikovao od onoga što je njima ponuđeno na pregovorima.
Najveća zamerka je ta što Izrael nije prihvatio trajni prekid vatre ili povlačenje svojih snaga iz Gaze.
“Međutim, postoji još jedan aspekt ovoga predloga koji su SAD, ali i veliki deo medija zamaglili i slobodnije protumačili. Naime, Bajden, ali i Blinken izjavili su da je Hamas prihvatio ’veoma sličan’ egipatsko-katarski mirovni sporazum od 6. maja, koji je Izrael odbacio“, prenosi “Nju Arab“.
Ističe da za razliku od egipatsko-katarskog predloga od 6. maja, američko-izraelski predlog pruža Izraelu mogućnost da iz njega istupi nakon porve faze.
“Bajdenov plan predviđa pregovore tokom prve faze koji bi trebalo da dovedu do trajnog prekida vatre. Čak je napomenuto da će, ako pregovori zahtevaju više vremena, prva faza i privremeni prekid vatre biti produženi po potrebi. Međutim, plan takođe predviđa da, ako Izrael ustvrdi da Hamas ne pregovara ’u dobroj veri’, može da nastavi svoj razorni vojni napad na Gazu. Ne postoje utvrđeni kriterijumi šta bi ’u dobroj veri’ moglo da znači, što omogućava Izraelu da jednostrano prekine prekid vatre uz implicitnu podršku SAD“, navodi “Nju Arab“.
Sa druge strane, ističu sa ovog portala, plan od 6. maja predviđao je da će prelaz između prve i druge faze omogućiti oslobađanje svih zarobljenika u sporazumu o razmeni zatvorenika i trajnom prekidu vatre.
Komentarišući ovu situaciju Darko Obradović iz Centra za strateške analize objašnjava da je proces pregovora sa ishodom dugoročnog mira opstruisan kandidovanjem diplomatski dvosmislenih rešenja.
“Ovde je igra ’diplomatskog pokera’, jedna strana obavezno bi prihvatila sve ukoliko je sigurno da će druga strana to odbiti. Pregovori oko mira u Gazi liče na jugoslovenski scenario. Hamas ostaje pri principu da se zatvorenici, a zapravo okoreli teroristi, puste iz Izraelskih zatvora u zamenu za civilne taoce. Ovakva mogućnost za Izrael mogla bi biti prihvatljiva u ranijem periodu kada je 300 terorista menjano za jednog izraelskog vojnika, ali je to danas nemoguće jer Hamas nema garancije da je 120 talaca koje su zarobili 7. oktobra živo u ovom trenutku“, naglašava Obradović.
Podvlači i da se čini da Hamas smatra da ima povoljno međunarodno okruženje za nastavak sukoba jer su uvereni da podrška Netanjahuu, odnosno Izraelu, opada na međunarodnom nivou.
“Posle više od 250 dana rata protiv Hamasa nalazimo se u paradoksalnoj situaciji. Sa jedne strane operativna sposobnost Hamasa je degradirana, dok politički i vojni ciljevi Izraela nisu ispunjeni. Još uvek je 120 Izraelaca u zarobljeništvu. U toku je snažna kampanja u izraelskom društvu i na međunarodnom nivou pod sloganom ’vratite ih kući odmah, i biće mir’“, kaže Obradović.
Objašnjava da se Izrael, ako se posmatra sa vojnog aspekta, suočio sa urbanom borbom protiv oko 37.000 boraca Hamasa u urbanim uslovima premreženim civilnom infrastrukturom.
“Vrlo teške urbane borbe, a neko kaže urbana opsada, dodatno su povećale civilne žrtve iz razloga taktičke odluke Hamasa da se skriva iza civila. Posle 7. oktobra Hamas je imao vrlo jasan plan delovanja i nije uhvaćen na spavanju Izraelskom operacijom koju izraelsko rukovodstvo naziva ispravnim terminom rat‟, objašnjava Obradović.
Dodaje da kvalifikacija sukoba kao “rat“ implicira punu primenu četiri Ženevske konvencije i dva dopunska protokola.
“Poštovanje konvencija o pravilu rata podjednako se odnosi na Izraelske odbrambene snage, ali i na Hamas, jer je Hamas legitimni međunarodno priznati učesnik sukoba. Davno je prošlo vreme za koncepcijske odluke Izraela. Jedna koncepcija je izvođenje ciljanih borbenih protiv terorističkih operacija, a druga, koju vidimo, jeste sistem kotlova po sistemu “očisti i napusti“. I jedna i druga koncepcija sa sobom nosi veliki rizik po taoce i one koji ih oslobađaju“, napominje Obradović.
Kaže i da je više od 1000 kilometara tunela pod Gazom omogućilo Hamasu da održi konflikt na svim tačkama borbenog dodira.
Kompletna podzemna infrastruktura potvrda je Hamasovog plana da uvuče Izrael u dugi iscrpljujući konflikt sa gomilom civilnih žrtava. Konačan sud na temu ratnih zločina daće Međunarodni krivični sud pred kojim su već pokrenuti postupci.