Svet
20.08.2023. 19:10
Boško Vukčević

50 godina kasnije

Nova trka za Mesec

raketa, lansiranje, svemir, kosmos
Izvor: EPA / ROSCOSMOS STATE SPACE CORPORATION

Trka za Mesec opet postaje deo igre velikih sila, a u trku ponovo se uključila i Rusija. Sa kosmodroma Vostočni na Dalekom istoku lansirana je letelica "Luna-25". To je prvo lansiranje neke ruske letelice na Mesec još od 1976. godine. Naravno, u međuvremenu su svoje misije na Mesec imale SAD, Kina, Japan i Indija.

Specifičnost ove misije je u tome što se planira sletanje na Južni pol Meseca koji je mnogo nepristupačniji za sletanje od ekvatorijalnog dela Meseca gde su do sada uglavnom rađena sletanja.

Naučni saradnik sa Astronomske opservatorije u Beogradu Milan Stojanović za "Ekspres“ objašnjava da je ekvatorijalni deo Meseca ravan i da ima takozvana mora i ravnice.

"To nisu zaista mora, već se samo upotrebljavaju ti termini da bi se lakše dočarao izgled površine tog dela Meseca", objašnjava Stojanović.

On dodaje da pored ekvatorijalnog dela, Mesec, kao i druga nebeska tela, ima polove – južni i severni.

"Polarni region je neravan, strm i ima puno kratera. To ga čini nepristupačnijim za sletanje“, kaže Stojanović.

Ističe da je Južni pol Meseca interesantan u naučnom smislu jer ima velike koncentracije vodenog leda.

"Upravo taj led interesuje naučnike koji žele da urade njegovu analizu da bi se utvrdilo odakle voda tu, koliko je ima, da li može da se koristi prilikom budućih misija i eventualnog stvaranja baza na Mesecu i odakle je izvući“, objašnjava Stojanović.

On naglašava da je postojanje vode potvrđeno između 2005. i 2010. godine i da je izuzetno zanimljivo jer bi ta voda mogla čak da bude korišćena i kao gorivo, ali bi pre svega služila za opsluživanje posade ili baze, ukoliko se utvrdi da je to moguće.

"Inače, dodatnu otežavajuću okolnost za sletanje na polove, odnosno Južni pol, predstavljaju i temperaturne razlike koje su izuzetno izražene na Mesecu“, kaže Stojanović.

Ističe da na polovima temperatura retko prelazi -50 stepeni Celzijusovih, dok u ekvatorijalnom delu ona može da ide i do 120 stepeni Celzijusovih.

"Ovakve razlike dolaze otuda što Mesec nema nagib rotacije kao Zemlja i tamo 14 dana traje noć, a 14 dana dan“, ističe Stojanović.

Dodaje da je ekvatorijalni deo izložen Suncu, dok su polovi slabije izloženi. Postoje i krateri do kojih sunčeva svetlost nikad ne dopire te tamo temperature mogu da budu i do 200 stepeni ispod nule.

Prema pisanju Asošijeted presa, Južni pol Meseca je od posebnog interesa za naučnike, koji veruju da polarni krateri koji su u stalnoj senci sadrže vodu. Naučnici smatraju da bi ta zamrznuta voda mogla da se transformiše u vazduh i raketno gorivo.

"Mesec je uglavnom netaknut i cela istorija Meseca je ispisana na njegovom licu“, rekao je Ed Blumer, astronom iz Britanske kraljevske opservatorije u Griniču.

On kaže da je Mesec netaknut kao ništa sa čime bismo mogli da uporedimo na Zemlji.

"Mesec je laboratorija za sebe“, istakao je Blumer.

On objašnjava i da "Luna-25“ treba da uzme uzorke Mesečevog kamenja i prašine.

"Uzorci su ključni za razumevanje Mesečevog okruženja pre izgradnje bilo koje baze tamo, inače bismo mogli da gradimo stvari i da ih zatvorimo šest meseci kasnije“, rekao je Blumer.

Ako misija "Luna-25“ bude uspešno okončana, ona će pokrenuti novi i ambiciozni ruski Mesečev program.

Plan je da "Luna-25“ provede pet dana putujući do Meseca, a da zatim kruži oko prirodnog satelita Zemlje još pet do sedam dana.

Letelica će se zatim spustiti u južnoj polarnoj oblasti Meseca, u blizini kratera Boguslavski. Iz "Roskosmosa“ su rekli da su u igri i dva rezervna mesta za sletanje: jugozapadno od kratera Manzini i južno od kratera Pentland A.

"Ako spuštanje bude urađeno bezbedno i bez nepredviđenih odstupanja, ’Luna-25’ će raditi na površini Meseca najmanje jednu zemaljsku godinu“, saopšteno je iz "Roskosmosa“.

Milan Stojanović kaže i da kad se preduzimaju ovakve misije uglavnom su podaci o njihovim namerama šturi.

"Podaci se čuvaju i oni tek kasnije budu objavljeni u okviru naučnih radova. Uglavnom se ne izlazi sa mnogo podataka pre završetka misije. Kažu se samo neke osnovne stvari“, objašnjava Stojanović.

Maksim Litvak, glavni naučnik za misiju iz ruskog Instituta za svemirska istraživanja (IKI), rekao je da je najvažniji zadatak "lune-25“, pojednostavljeno rečeno, da bude tamo gde niko nije bio.

"Sada svi ciljaju na polarne regione; ova oblast je intrigantna svima u naučnoj zajednici“, istakao je Litvak.

On je otkrio da su ruski naučnici zainteresovani za ovaj region zbog postojanja naznaka da u tlu područja za sletanje "Luna-25“ ima leda.

"U ekvatorijalnim regionima, gde smo ranije sleteli, to nije slučaj“, rekao je Litvak.

On je istakao i da će "Luna-25“ nositi oko 30 kilograma opreme i instrumenata među kojima i servisni televizijski sistem (STS-L), kompleks lunarnog manipulatora (LMK) sa uređajem za unos zemljišta, detektor neutrona i gama (ADRON-LR) za daljinsko traženje vodenog leda, infracrveni spektrometar (LIS-TV-RPM), laserski maseni spektrometar (LAZMA-LR), analizator energije i mase jona (OVAN-L), monitor prašine (PmL) i jedinicu za kontrolu naučnih informacija (BUNI).

Saopšteno je i da je kompleks lunarnog manipulatora "Luna-25“ (LMK) sposoban da iskopa lunarni regolit do 16 santimetara dubine i isporuči ga direktno u laserski maseni spektrometar (LAZMA-LR) na analizu.

Pored toga, infracrveni spektrometar instaliran na ovom hardveru može da pregleda materijal, procenjujući izglede za pronalaženje vodenog leda.

Litvak je naglasio da ruski lunarni program već planira buduće misije na osnovu razvoja dizajna "lune-25“.

"’Luna-26’ će kružiti oko Meseca i imaće dva pokušaja sletanja, ’Luna-27’ će isporučiti bušeću platformu na Mesec, a ’Luna-28’ je dizajnirana da isporuči regolit iz polarnih regiona Meseca na Zemlju“, istakao je Litvak dodajući da su ove lunarne letelice uvod u ruske planove da se, u saradnji sa Kinom, započne postavljanje stalne naučne stanice na Mesecu.

Ruski istraživač Lev Zeljoni, naučni direktor prve faze ruskog lunarnog programa, rekao je da se nada da će Rusija prva sleteti na Južni pol i sprovesti prve direktne eksperimente za proučavanje i traženje vode.

"To će biti osnova od koje će svi tada krenuti“, rekao je Zeljoni.

S druge strane, Milan Stojanović objašnjava da inženjeri koji rade na ovakvim programima biraju zgodnija mesta za sletanje, dok astronauti biraju ona mesta koja im pružaju značajniju naučnu građu, a to su obično nepristupačna mesta.

Stojanović kaže i da postoje dve vrste sletanja, tvrdo i mekano, što je bukvalni prevod od engleskog hard landing i soft landing.

"Tvrdo sletanje je kad se sonda samo pusti da udari u površinu Meseca, dok meko sletanje predviđa pravo sletanje bez oštećenja“, ističe Stojanović dodajući da je za ovo drugo neophodna što bolja percepcija terena i drugih uslova.

On objašnjava i da postoje dve vrste sondi koje se mogu slati na Mesec.

"To su nepokretna ili lender i pokretna ili rover sonda. S tim što rover mora da ima neki motor, odnosno neku vrstu napajanja. To je najčešće baterija, odnosno struja, ali može da bude i solarno ili nuklearno napajanje“, ističe Stojanović.

Inače, u isto vreme kad je Rusija preduzela misiju na Mesec, to je uradila i Indija. Čak je Indija nekoliko dana ranije lansirala raketu, a prema planu, obe sonde bi trebalo da slete na Južni pol Meseca.

Stojanović kaže da svoje misije planiraju i Sjedinjene Američke Države koje su najavile da će se to desiti 2024. ili 2025. godine.

"Japan takođe planira misiju 2024. godine, a Kina je već realizovala tri misije "Čang 1“, "Čang 2“ i "Čang 3“, a prilikom poslednje je uspešno prenet jedan rover“, ističe Stojanović.

Svemirska gužva

Čini se da je vreme dolaska Lune-25 zabrinulo Indijsku organizaciju za istraživanje svemira, koja je dva dana pre planiranog lansiranja Rusije izdala saopštenje za javnost u kojem se ocenjuje da je sve skučeniji orbitalni prostor oko Meseca. Upozorava se da već ima šest aktivnih svemirskih letelica koje kruže oko Meseca – četiri pripadaju Nasi, jedna je iz Južne Koreje, a druga iz ranije indijske misije – ali se dodaje da dolaskom Lune-25 sledi još devet letelica u naredne dve godine i da će postojati sve veći rizik od sudara.

Iz Indijske organizacije za istraživanje svemira rekli su da je svemirska letelica "Čandrajan-2“, koja je lansirana pre tri godine, već morala da izvede tri manevra izbegavanja sudara kako bi sprečila bliske susrete sa Nasinim Lunar Reconnaissance Orbiter-om i Korea Pathfinder Lunar Orbiter-om.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

NASA o vanzemaljcima i NLO pojavama
NASA

Četvoročasovno saslušanje

01.06.2023. 12:00

NASA o vanzemaljcima i NLO pojavama

Američka agencija za svemir, NASA, održala je prvi javni skup na temu neidentifikovanih letećih objekata (NLO), godinu dana pošto je pokrenula studiju o neobjašnjivim susretima sa njima, i iznela tvrdnju da ništa ne skriva i da "apsolutno ne postoje uverljivi dokazi da vanzemaljski život ima veze" sa NLO-ima.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
15°C
01.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve