Posle dužeg vremena
O čemu su razgovarali Plenković i Milanović
Posle dužeg vremena danas su razgovarali predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković uoči sutrašnjeg vanrednog sastanka Evropskog saveta - samita EU o Ukrajini i jačanju odbrane EU.
Taj razgovor telefonom je prvi direktan kontakt vodećih hrvatskih zvaničnika kojim se pokušava da se uspostavi dijalog bar o spoljnoj politici.
Odnosi predsednika i premijera iz različitih političkih stranaka već dugo su veoma narušeni, iako ih Ustav obavezuje na koordinaciju u pitanjima spoljnih poslova i odbrane.
Oni su se proteklih godina razilazili o nizu tema, pa i o Ukrajini i često razmenjivali i lične uvrede.
Milanović koji je, kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije, početkom ove godine uverljivo osvojio drugi petogodišnji predsednički mandat, optuživao je Plenkovića, predsednika vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, da "uvlači" Hrvatsku u rat u Ukrajini, a Plenković optuživao Milanovića da je "proruski igrač".
Upravo je Ukrajina bila tema današnjeg telefonskog razgovora, o čemu su obojica javnost obavestila odvojenim saopštenjima.
Milanović je naveo da je razgovor s predsednikom Vlade "tek početak ispunjavanja ustavne obaveze o zajedničkom oblikovanju i sprovođenju spoljne politike" i pozvao Plenkovića na nastavak razgovora o stavovima Hrvatske o spoljnopolitičkim temama.
Što se tiče stava Hrvatske na sastanku Evropskog saveta, Milanović je u razgovoru s premijerom ponovio da je "postizanje mira u Ukrajini u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi". On je ponovio i da hrvatski vojnici "neće učestvovati ni u kakvim aktivnostima na teritoriju Ukrajine".
"Pomoć Ukrajini ne sme da bude na štetu održavanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske", preneto je u saopštenju.
Predsednik je takođe ukazao da nijedna finansijska odluka ne sme da šteti standardu hrvatskih građana što se odnosi i na odluke o sankcijama, i da kod bilo kakve rasprave o jačanju evropske vojne industrije i povećanju vojnog budžeta treba "obezbediti da u tome učestvuje i hrvatska industrija".
Milanović je naveo i potrebu hitnog sazivanja Veća za odbranu i predložio sazivanje Veća za nacionalnu sigurnost na temu rata u Ukrajini i promenjene bezbednosne i geopolitičke situacije u Evropi i svetu.
U saopštenju Vlade se navodi da su Plenković i Milanović "razmenili mišljenja o aktuelnim političkim i diplomatskim inicijativama za postizanje mira u Ukrajini".
Vlada je ponovila svoj stav da "Ukrajina i EU svakako treba da budu učesnici mirovnih pregovora, uz blisku koordinaciju i saradnju sa SAD".
"Stav je Vlade da mir ne može biti istinski pravedan i održiv ako ne garantuje suverenost i teritorijalnu celovitost Ukrajine, jer su upravo ti elementi preduslov stabilnosti i bezbednosti u Evropi te poštovanja temeljnih načela međunarodnog prava", navodi se u saopštenju.
Govoreći o o stavu Vlade o jačanju odbrambenih sposobnosti EU, Plenković je rekao da je Vlada povećanjem izdvajanja za odbranu i ulaganjem u modernizaciju Oružanih snaga već učinila ključne iskorake i da će "snažno nastaviti da podržava Hrvatsku vojsku".
U saopštenju Vlada navodi i da je Plenković uputio dopis predsedniku Milanoviću radi usaglašavanja o predlogu za osnivanje novih diplomatskih misija i konzulata "da bi se osnažila hrvatska diplomatska prisutnost i povećao njen učinak".