Vesti
22.03.2023. 13:35
Đoko Kesić

Imovina na Kosovu

U čijem je vlasništvu "srce Srbije“

kosovo, novac
Izvor: Shutterstock / Per Bengtsson

Ozbiljni istoričari su mišljenja da je Republika Srpska u Dejtonu prihvaćena od SAD, Velike Britanije, Francuske i Rusije prvenstveno zbog toga što su Srbi bili vlasnici gotovo 64 odsto zemljišta u Bosni i Hercegovini. Ova procena vuče nas u logičku paralelu uz pregovore o "normalizaciji odnosa Beograda i Prištine“ u Briselu.

Iz tih razloga "Ekspres“ se na ovom prostoru bavi pitanjem – šta je čije na Kosovu i Metohiji? Ovo pitanje tek će biti aktuelno uz briselske pregovore Beograda i Prištine, a tek u finalnom oblikovanju Zajednice srpskih opština! Ukupna priča dobija na značaju jer privatna, lična i državna imovina u zapadnoevropskom civilizacijskom nasleđu ima status "svete krave“. Valja imati na umu da se sve katastarske knjige nalaze u Srbiji, Beogradu, Vranju ili Nišu, izvorni odgovor na pitanje – šta je čije na Kosovu i Metohiji?

Na ovu temu, uz briselske pregovore Beograda i Prištine, samo jednom je na sto stavljeno pitanje o imovini na Kosovu i Metohiji. Bilo je to sredinom 2020. godine, ali bezuspešno. Srpska delegacija na tehničkom nivou postavila je ovo pitanje, po svemu sudeći s idejom da se vidi kako će reagovati privremene vlasti iz Prištine. Jer, stav Srbije je da je Kosmet u sastavu Republike Srbije, što garantuje Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN, pa to pitanje nije bilo logično. Jer, ono bi se moglo postaviti isključivo u slučaju sukcesije, što nije primereno sadašnjem činjeničnom stanju.

Prve reakcije na pomenuti pokušaj briselskog razgovora o imovini na Kosovu i Metohiji bile su očekivane. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ovo pitanje je ocenio kao jednu od ključnih i najvažnijih tema. On je naglasio da će biti reči o privatnoj, društvenoj imovini i imovini SPC i privrednih subjekata koji su registrovani izvan Kosova, a nalaze se na toj teritoriji.

"Rešenje problema nam je neophodno, što pre jer nam je potreban dugotrajan mir između Srba i Albanaca. Neophodno nam je rešenje koje bi značilo stvaranje neke vrste bezbednosti za naše građane pre svega“, rekao je predsednik Vučić.

Prištinska strana uopšte ne pristaje da pregovara na ovu temu. Njihova objašnjenja su – po ustavu tzv. države Kosovo, sva imovina na Kosovu je njena, a sve to je usklađeno s pravima koja su koristile ostale članice bivše SFRJ pri njenom raspadu?

Zna li država Srbija šta uopšte ima na Kosovu i Metohiji, da li je napravljen popis vlasništva privatne, društvene i crkvene imovine? Pitanja imovine i Zajednice srpskih opština, o čemu će se razgovarati u Briselu, jesu najteža jer o njima postoje apsolutno suprotni stavovi dveju strana.

Prema podacima Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ukupna površina pokrajine je 1.088.699,663 hektara, a od toga 58 odsto u srpskom je vlasništvu. Privatna imovina Srba i SPC obuhvata 164.644 hektara, što je oko 15 odsto teritorije KiM. Imovina u vlasništvu privrednih subjekata registrovanih izvan KiM obuhvata 156.409,497 hektara, odnosno 14 odsto teritorije pokrajine, a državna i društvena imovina u vlasništvu Srbije iznosi 319.999,271 hektara, odnosno 29 procenata teritorije KiM.

Privatnu imovinu Srba i SPC čine zemljište i objekti koji se na njemu nalaze, kao i stanovi i tzv. komercijalni objekti, čiji broj nije utvrđen, budući da su interno raseljena lica dostavila zahteve za 29.155 uzurpiranih stanova, a kosovska agencija za imovinu navodi samo 951 objekat. Broj od 29.155 stanova dobijen je na osnovu podataka koje su interno raseljena lica iz centralne Srbije dostavila UNMIK-u.

U knjizi "Otvoreno o ekonomiji Kosova i Metohije“ autora Nenada Popovića, bivšeg šefa ekonomskog tima za KiM, javna preduzeća iz Srbije na KiM imaju 1358 objekata, čija se imovina procenjuje na minimalno 1,5 milijardi dolara. Među njima su PTT (135 objekata), "Železnice Srbije“ (55 objekata), EPS (18 objekata) i "Srbijašume“ (45 objekata) te brojna preduzeća... "Trepča“ je, recimo, 55,1 odsto u vlasništvu države Srbije.

Zanimljivo je da je i "Aerodrom Priština“ još 2010. godine dat na upravljanje turskom koncesionaru na period od 20 godina, za 67 miliona dolara.

Branislav Gulan, novinar i publicista, koji je napisao studiju o ulaganju Srbije, kaže da je za tri decenije Srbija u KiM uložila 17,6 milijardi dolara. Samo imovina 1358 preduzeća koja se sad privatizuju, a pripadaju srpskim firmama, procenjuje se na više od 1,5 milijardi dolara. Uzurpirano je čak i milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma koje vrede 50 milijardi evra.

Srpska nepokretna imovina čini čak 58 odsto imovine na KiM. Srbija je do sada vraćala dugove (ostalo je oko 1,2 milijarde dolara) iako nije ubirala sredstva od poreza na Kosovu i Metohiji. Zbog prodaje u bescenje, često i po desetostruko nižoj ceni od realne, po ovom osnovu je sakupljeno tek nešto više od 265 miliona evra.

"Dok se još uvek u svetu rešava sudbina Kosova i Metohije, očigledno da je obavljena privatizacija nelegalna! Legalizuje se diskriminacija i etničko čišćenje 50.000 prognanih radnika Srba i drugih nealbanaca. Srbija nije učinila dovoljno da zaštiti imovinu svojih firmi kako na KiM tako i u bivšim jugoslovenskim republikama. Član 1. Evropske konvencije imovinu proglašava svetinjom! Jedna trećina stanovništva na KiM živi ispod granice siromaštva. Na KiM se nalazi 15,7 milijardi tona uglja što može da se eksploatiše dva veka! Ekonomisti predlažu da se KiM proglasi zonom slobodne trgovine“, kaže Gulan.
 

Gospodin Gulan dodaje da Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti predviđa mandat Ujedinjenih nacija koji je u skladu sa pravnim sistemom UN i međunarodnim pravom. Dakle, ona ne predviđa niti je pravno moguće bilo kakvo učešće UN u promeni svojinskih prava na Kosovu i Metohiji. To znači da se zatečena, to jest stečena svojinska prava države, drugih javnih subjekata, pravnih i fizičkih lica ne mogu menjati bez njihovog izričitog pristanka, ni u toku mandata misije UN. Suprotno takvim stavovima, imovina na Kosovu i Metohiji je već promenila vlasnike.

"Veliki deo imovine i srpskih firmi koji se tamo nalazi je – privatizovan! Znači UNMIK je samovoljno i protivno Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti, a pod izgovorom da tom imovinom ’upravlja’, uzurpirao svojinska prava i vlasništvo nad nepokretnostima, preduzećima... Privatizacija na Kosovu i Metohiji je maskirana ’u zakup od 99 godina’, nije legalna i ne bi smela da proizvede bilo kakve pravne posledice za Srbiju i njene organe, bez obzira kakvo će na kraju rešenje biti za KiM. Dakle, imovinska prava svih moraju biti zagarantovana bez obzira na konačno rešenje.“

"Mora se ukazati da Srbija nije učinila dovoljno da zaštiti imovinu preduzeća, banaka i pojedinaca, kako na KiM tako i u bivšim jugoslovenskim republikama“, tvrdi Branislav Gulan. Tu zaštitu trebalo je da pokrenu u Savetu bezbednosti UN i Savetu Evrope. U međuvremenu društvenu imovinu zatečenu na KiM prodala je Civilna misija UN (UNMIK), a izvršilac poslova je Kosovska poverilačka agencija (KPA). Prema informacijama kojima raspolaže Koordinacioni centar za KiM, do početka 2007. godine je na devet tendera prodato 145 preduzeća za ukupno 148 miliona evra. Preduzeća su prodavana mnogo ispod realne cene, a kupovali su ih samo Albanci, ne obazirući se na vlasnička i potraživanja iz dužničko-poverilačkih odnosa preduzeća, fondova i banaka iz centralnog dela Srbije, Vojvodine i Crne Gore.

Prema podacima Narodne banke Srbije, ukupan dug Kosova i Metohije (KiM) 31. decembra 2006. godine iznosio je 1,18 milijardi dolara. Od 2002. godine Srbija je uredno otplatila 130,65 miliona dolara, dok prema podacima pregovaračkog tima za KiM Srbija dnevno za te dugove izdvaja 100.000 dolara. Zvanični Beograd je još od početka 2002. godine nastojao da ukaže da je privatizacija na KiM pogrešno osmišljena i da će posledice biti teške i dalekosežne...

Tako je na primer, Fabriku zidnih tapeta "Fazita“ u Prištini davno kupio "Sintelon“ iz Bačke Palanke. Zaposleni radnici dobili su deonice, a Albanci su svoje deonice prodavali u Bačkoj Palanci. Međutim, za vreme najnovije privatizacije koju sprovodi KPA vlasništvo "Sintelona“ je ignorisano pa je "Fazita“ ponovo prodata! Posle insistiranja Beograda da se privatizacija na KiM može obavljati jedino uz puno poštovanje međunarodnih standarda i uz saglasnost i učešće Republike Srbije, kao najvećeg poverioca i vlasnika imovine, UNMIK je samo privremeno i nakratko bio zaustavio taj proces.

Samo u protekle dve godine gotovo polovina društvenih firmi na KiM je prodata. Srbiji, osim dosadašnjih obaveza vraćanja dugova, nije omogućeno ni na koji način da učestvuje u privatizaciji... Krajem 2006. godine prodat je nekad čuveni kosovski gigant "Feronikl“ koji je bio u stopostotnom srpskom vlasništvu. Naime, Vlada Srbije je pre tri decenije u njegovu izgradnju uložila 300 miliona dolara, a novi vlasnik – kompanija "Alferon“ registrovana u Engleskoj kupila ga je za deset puta manju sumu.

U međuvremenu zvanični Beograd je pokrenuo široku kampanju kako bi sprečio nameru UNMIK-a i Kosovske poverilačke agencije da prodaju i najveći gigant, Rudarsko metalurški-kombinat "Trepča“. Uredba o privatizaciji na KiM koju je u aprilu 2005. godine proglasio Soren Jesen Petersen otišla je dalje u kršenju vlasničkih prava. Po tom dokumentu, nije neophodno da se utvrđuje poreklo vlasništva, već to može da se uradi i posle prodaje, sudskim putem.

Svi međunarodni zakoni su na strani Srbije. Da li će Srbija uspeti da vrati svoja vlasnička prava i da povrati devastiranu imovinu? S obzirom na odavno prisutnu praksu gde poštovanje zakona odobrava ili potire surova sila geopolitičke moći – teško. Ali, ako u toj borbi budemo pametno istrajni i mudri – sve je moguće. Pritom, moderna svetska geopolitička moć menja svoju zmijsku kožu, oblači novu. Videćemo da li će Zapad više poštovati zakonsko pravo na imovinu ili će aminovati divljanje jednog socijalno neuobličenog plemena, koje nikad nije imalo državu ni na dečjem crtežu.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

"Konačni sporazum Srbije i Kosova moguć ove godine"
1

Gabrijel Eskobar

16.03.2023. 13:10

"Konačni sporazum Srbije i Kosova moguć ove godine"

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je u Beogradu da bi konačni dogovor o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova mogao da se ostvari do kraja ove godine i da misli da je to potpuno moguće.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
14°C
20.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve