Ursula fon der Lajen
Predsednica EK govorila o bezbednosti, klimatskim promenama, Mladiću...
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala je danas u Evropskom parlamentu u Strazburu, govor o stanju Evropske unije i planovima.
Predsednica Evropske komisije izjavila je tokom govora u da će Komisija predložiti nove mere za otpornost na klimatske promene i da Unija ostaje pri svojim klimatskim ciljevima.
Ona je rekla da će Komisija predložiti novi radni okvir sa klimatsku otpornost, u kojem će biti izdvojeno 100 najugroženijih teritorija u Evropi, uz procenu rizika i mere za njihovo ublažavanje.
Dodala je da će Komisija uskoro predstaviti evropski plan za toplotne talase, koji će uključivati sisteme za upozoravanje i pripremu zdravstva, plan za urbanu adaptaciju i hlađenje i podršku najugroženijima.
Fon der Lajen je rekla da će najiskusnije vatrogasne službe u Evropi izneti predloge za poboljšanje borbe protiv požara, koja će uključivati i formiranje evropske protivpožarne avioflote.
Ona je navela je da privatno osiguranje u zemljama EU pokriva samo 25 odsto gubitaka od katastrofa od globalnog zagrevanja i da će Komisija formirati Savez za klimatsko osiguranje.
Dodala je da EU mora da poveća upotrebu domaće energije iz čistih izvora radi energetske nezavisnosti i nižih cena, i da smanji upotrebu fosilnih goriva kako bi bila energetski nezavisna, sa ciljem da se do 2040. u Evropi udvostruči udeo električne energije u upotrebi.
EK će predložiti osnivanje Evropskog saveta za bezbednost
Predsednica Evropske komisije izjavila je da će Komisija predložiti osnivanje Evropskog saveta za bezbednost.
"Dugo smo razgovarali o liderskom formatu usmerenom na bezbednost našeg kontinenta sa partnerima poput Ukrajine, Velike Britanije, Norveške, Kanade i drugih zemalja. Ovo je sada još hitnije, s obzirom na prirodu i obim rizika koji su u igri. Zato ćemo izneti naše ideje kako bismo Evropski savet bezbednosti pretvorili u stvarnost", rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da će Komisija predložiti i stvaranje novog hitnog bezbednosnog protokola EU, zamišljenog po uzoru na član 4. povelje saveza NATO.
Prema tom modelu, jedna članica EU može da aktivira mehanizam kojim sve ostale članice poziva na konzultacije.
Fon der Lajen je rekla da će Komisija predložiti i novi evropski instrument za ključne sisteme u odbrani, koji obuhvataju protivvazdušnu odbranu, logistiku, snabdevanje gorivom, komunikaciju i svemir.
Predsednica Komisije je navela da će EU nastaviti da pomaže Ukrajini i želi da sa njom razvije priuštivi i modularni raketni sistem, i dodala da će EU strožije primeniti sankcije Rusiji, tako što će ih dosledno sprovoditi i onemogućiti Rusiju da ih izbegne.
U vezi sa bezbednošću granica i migracijama, Fon der Lajen je rekla da će Komisija će predložiti evropski instrument za hitan odgovor na vanredne situacije, koji će moći da bude aktiviran pod strogim kriterijumima uz vremensko ograničenje i strogo definisanu fleksibilnost standardnih procedura.
Instrumentom će biti definisano kako će EU reagovati na talase masovne migracije za koje Brisel proceni da su namerno izazvani i upotrebljeni kao političko ili bezbednosno oružje.
"Sve naše spoljne granice su evropske granice. Hoću da se direktno obratim građanima Španije: granica Seute je evropska granica, jer je Seuta deo Španije, Seuta je deo Evrope i Evropa će biti uz vas... Nikada nećemo praviti kompromis po pitanju zaštite naših granica, jer mi, Evropljani, odlučujemo o tome ko dolazi u našu uniju, a ne krijumčari i trgovci ljudima", rekla je predsednica Evropske komisije.
"Veličanju ratnih zločinaca nema mesta u EU"
Ursula fon der Lajen ponovila je tokom govora u Evropskom parlamentu raniji stav EK o sahrani bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog u Hagu za ratne zločine, uz državne počasti u Beogradu.
"O poštovanju naših vrednosti se ne pregovara. Bila sam zgrožena snimcima sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle nedelje. On je počinio najstrašnije zločine protiv čovečnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nije mesto u Evropskoj uniji", rekla je Fon der Lajen.
Ona je navela da sve žrtve u bivšoj Jugoslaviji zaslužuju da budu upamćene i da sve njihove porodice zaslužuju saosećanje.
"To je ono što branimo kao unija: istinu, pravdu i poštovanje naših vrednosti. Evropa će se uvek držati svojih vrednosti", rekla je Fon der Lajen.
Dodala je da će se proces pridruživanja EU "nastaviti na osnovu zasluga" i da će Komisija uskoro predložiti mapu puta za zemlje kandidate koje su ostvarile najveći napredak.
"Da Kanada postane pridružena članica EU"
Predsednica Evropske komisije izjavila je da želi da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije, i da ta zemlja uspostavi što tešnje odnose sa Unijom, prenele su agencije.
"Želim da sa tobom sarađujem na tome da otvorimo vrata da Kanada poste prva pridružena članica EU", rekla je Fon der Lajen u govoru o stanju Unije u Evropskom parlamentu u Strazburu, obraćajući se kanadskom premijeru Marku Karniju.
"U ovom novom svetu moramo hitno da preispitamo svoja savezništva i da stvaramo globalne koalicije kako bi ojačali svoju otpornost i demokratiju. A u tome, po veličini i snazi, samo Evropa može da preuzme inicijativu", rekla je Fon der Lajen, ocenjujući da je prisustvo Karnija "simbol trajnog prijateljstva" između dve obale Atlantika.
Karni je u Strazbur doputovao na poziv predsednice Evropskog parlamenta Roberte Mecole. Kanada u svetlu carinskog sukoba sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa želi da smanji ekonomsku zavisnost od SAD.
U plenarnu salu ušao je u društvu Fon der Lajen i prisutni su ga stojeći pozdravili burnim aplauzom. Karni će sutra održati govor u Evropskom parlamentu.
Fon der Lajen je rekla da odnose sa Kanadom želi da podigne na najviši mogući nivo - EU i Kanada treba da razviju postojeću zonu slobodne trgovine CETA i stvore jedinstveni prostor blagostanja i ekonomske sigurnosti. Naglasila je da se spoljnotrgovinska razmena između EU i Kanade povećala za 75 odsto za manje od deset godina.
Ona je navela i potrebu tehnološke alijanse i umrežavanja odbrambene industrije. Kao oblasti saradnje navela je i energetiku, kritične sirovine, baterije, veštačku inteligenciju, kvantnu tehnologiju i sajber bezbednost.
Naglasila je i potrebu da Arktik postane "vodeći zajednički projekat".
Ekonomski i bezbednosno približavanje Kanade EU usledilo je nakon snažnih Trampovih ekonomskih pritisaka, uvođenja visokih američkih carina i Trampovih učestalih aluzija da Kanada treba da postane 51. savezna država SAD.
Američki Vol strit džornal objavio je prošle subote da je Karni naložio kanadskim diplomatskim predstavnicima u EU da prouče najambiciozniji oblik povezivanja sa EU , koji bi bio najbliži članstvu, a i da se u njegovom kabinetu u poslednje vreme često baratalo izrazom "pridruženo članstvo", pišu kanadski mediji.
Karni je u nedelju, na crvenom tepihu na filmskom festivalu u Torontu rekao da Kanada ne traži članstvo u EU, ali da će početi pregovore o jedinstvenom obliku alijanse. Delimo iste vrednosti, imamo iste prioritete i komplementarne potencijale, rekao je Karni.
Finski predsednik Aleksandar Stub je, prema pisanju kanadskih medija, u šali postavio pitanje: "Zar ne bi bilo lepo da Kanada postane 28 članica Evropske unije, umesto da postane 51. država SAD".
Mere za jačanje konkurentnosti i smanjenje birokratije
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Evropskom parlamentu, govoreći o stanju Evropske unije, da će Komisija predložiti mere za jačanje konkurencije i smanjenje birokratije.
Ona je navela da mere obuhvataju ubrzanje izdavanja dozvola, ubrzanje projekata od strateškog interesa i smanjenje birokratskog opterećenja za mala i srednja preduzeća.
Dodala je da je došlo vreme za dogovor protiv dodatnih pravila i procedura u državama članicama prilikom usklađivanja nacionalnih zakona sa evropskim, i da članice treba da ulože veći trud.
Fon der Lajen je rekla da je u Uniji postignut politički dogovor o mapi puta za jačanje konkurentnosti pod nazivom "Jedna Evropa, jedno tržište".
"I do kraja godine, mi zajedno možemo i moramo da dovršimo tu istorijsku reformu jedinstvenog tržišta", rekla je predsednica Evropske komisije.
Ona je dodala da će Komisija predložiti novi paket mera za bankarstvo fokusiranih na pojednostavljenje procedura i smanjenje fragmentacije.
"Potreban nam je bankarski sistem napravljen za rast, a ne samo za stabilnost", rekla je Fon der Lajen.
O ekonomskom odnosu sa Kinom i deficitom koji Unija ima u trgovini sa njom, predsednica Komisije je navela da će Evropa "koristiti sva sredstva na raspolaganju" da uspostavi ravnotežu u odnosu sa Kinom.
"Reči su dobre, ali dela su bolja", rekla je Fon der Lajen.
U vezi sa razvojem i uticajem veštačke inteligencije (AI), ona je navela da AI treba da pomogne u učenju, razvoju veština, u lečenju i na radu, i da treba da bude alat koji neće zameniti ljudsku delatnost.
Fon der Lajen je rekla da će Evropa zajedno sa Velikom Britanijom, Kanadom i drugim partnerima sarađivati na proceni modela veštačke inteligencije, sistemima za rano upozoravanje i bezbednost, i dodala je da su Evropi potrebni sopstveni kapaciteti za AI.