NUNS
"Ubistvo radnika RTS jedan od najtežih zločina nad medijskim radnicima u Evropi"
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) ocenilo je danas, povodom 27 godina od pogibije 16 radnika Radio-televizije Srbije (RTS) u NATO bombardovanju SR Jugoslavije, da je reč o jednom od najtežih zločina nad medijskim radnicima u Evropi.
"Napad na RTS bio je zločin. Činjenica da je ova medijska kuća bila korišćena kao sredstvo propagande tadašnjeg režima ne može biti opravdanje za njeno bombardovanje, niti za ubistvo civila koji su se nalazili na svom radnom mestu. Međunarodne novinarske organizacije, uključujući Međunarodnu federaciju novinara i Reportere bez granica, odmah su osudile ovaj napad, upozoravajući da predstavlja opasan presedan koji otvara prostor za legitimaciju napada na medije u budućim sukobima", naveo je NUNS.
U noći između 22. i 23. aprila 1999. godine NATO avijacija bombardovala je zgradu RTS-a u Aberdarevoj ulici u Beogradu i ubila 16 zaposlenih.
To udruženje je dodalo da odgovornost za stradanje radnika RTS nikada nije u potpunosti rasvetljena.
"Iako je tadašnji direktor RTS-a Dragoljub Milanović osuđen jer nije preduzeo mere zaštite i evakuacije zaposlenih, ostaje otvoreno pitanje odgovornosti drugih nadležnih institucija i pojedinaca koji su znali da je NATO zgradu RTS-a stavio na listu legitimnih meta i najavio bombardovanje, zaposleni u državnoj televiziji nisu evakuisani već su svesno žrtvovani, a njihova pogibija zloupotrebljena u propagandne svrhe tadašnjeg režima.Takođe, nikada nije utvrđeno ko je u NATO strukturi doneo odluku da se gađa objekat za koji je bilo poznato da u njemu rade civili", dodaje se.
NUNS je zatražio da se istraga o tome nastavi i da se utvrdi puni lanac odgovornosti, kako domaćih, tako i međunarodnih aktera.
"Nažalost, bombardovanje RTS-a nije ostalo izolovan slučaj. Slični napadi na medijske kuće i novinare nastavljeni su i u godinama i decenijama koje su usledile, uključujući i poslednju deceniju, u različitim delovima sveta, od Bliskog istoka do Ukrajine. U tim napadima uništavane su redakcije i medijska infrastruktura, a živote su gubili novinari i medijski radnici. Ovakvi događaji potvrđuju da opasni presedan uspostavljen krajem prošlog veka nije prevaziđen, već da i dalje postoji ozbiljan rizik da mediji budu tretirani kao legitimne mete, što predstavlja grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava i direktan udar na slobodu informisanja", smatra NUNS.