Najnovija studija
Samo jedno alkoholno piće dnevno može povećati rizik od smrti od raka
Alkohol može igrati veću ulogu u smrti od brojnih vrsta raka nego što se ranije znalo, prema novoj studiji.
„Iako je istina da je ukupna smrtnost od raka u SAD opala, otkrili smo da je procenat smrtnih slučajeva od raka proporcionalno povezanih sa alkoholom porastao za preko 58 odsto kod ljudi starijih od 20 godina u poslednjih 33 godine“, rekao je prvi autor studije, dr Činmej Jani.
Povećani rizik od smrti odnosi se na rak dojke, prostate, debelog creva, rektuma, želuca, pankreasa i jetre, kao i na rak glave i vrata, pokazalo je istraživanje.
„Već znamo da je alkohol usko povezan sa smrtnošću od raka jetre. Primetno je da je među odraslima starosti od 20 do 54 godine kolorektalni karcinom bio vodeći uzrok smrtnosti od raka koji se može pripisati alkoholu kod muškaraca i drugi vodeći uzrok kod žena, prevazilazeći rak jetre u obe grupe. Kod žena, vodeći uzrok je bio rak dojke povezan sa alkoholom“, rekao je Jani za CNN.
Nije bilo potrebno mnogo alkohola da se poveća rizik - oko jedno standardno piće dnevno, svakog dana, rekao je on.
Iako se ispijanje alkoholnih pića svake večeri nekada smatralo prihvatljivim delom svakodnevnog života, današnje studije pokazuju da je to zastarelo verovanje, rekao je kardiolog dr Endru Friman za CNN.
„Ono što smo nekada mislili o alkoholu nastavlja da se erodira jer nam je savremena nauka pokazala da ne postoji bezbedna količina konzumiranja alkohola“, rekao je Friman, koji nije bio uključen u novo istraživanje.
Kako alkohol doprinosi porastu ćelija raka
Alkohol doprinosi rastu raka na nekoliko načina, prema američkom Nacionalnom institutu za rak, ili NCI. Alkohol menja nivoe hormona, uključujući estrogen, što je ključni razlog za vezu između pijenja i raka dojke.
Alkohol je etanol ili etil alkohol, koji jetra razlaže u acetaldehid, navodi NCI na svojoj veb stranici. Iako će jetra dalje razgraditi acetaldehid u bezopasni molekul koji se zove acetat, proces nije nepogrešiv: acetaldehid može oštetiti DNK i ometati popravku DNK pre nego što se konverzija u acetat završi.
Alkohol takođe doprinosi oksidativnom stresu, koji oštećuje DNK, proteine i funkciju ćelija i stvara upalu. Konzumiranje alkohola takođe slabi ćelije u ustima i grlu, čineći ih podložnijim kancerogenima. To je još verovatnije kod pušenja cigareta, glavnog izvora acetaldehida.
Pored toga, alkohol ometa razgradnju i apsorpciju ključnih hranljivih materija za koje se smatra da smanjuju rizik od raka - vitamina A, C, D i E, kao i folata u kompleksu vitamina B, prema NCI.
Efekti se mogu razlikovati u zavisnosti od starosti i pola
Studija, koja je objavljena u ponedeljak u časopisu „The Lancet Regional Health – Americas“, analizirala je više od tri decenije podataka iz SAD prikupljenih za studiju o globalnom teretu bolesti. Studija o globalnom teretu bolesti je veliki naučni napor da se izmeri zdravlje, mortalitet i invaliditet iz stotina faktora rizika, bolesti i stanja u više od 200 zemalja i teritorija.
Između 1990. i 2023. godine, ukupan broj godišnjih smrtnih slučajeva od raka povezanih sa alkoholom se više nego udvostručio, porastavši sa 11.361 na 23.126 u SAD.
Muškarci i odrasli stariji od 55 godina iskusili su najveći uticaj; stopa smrtnosti od raka povezanog sa alkoholom kod starijih muškaraca porasla je za skoro 24 odsto tokom perioda od 33 godine. Kod muškaraca, smrtni slučajevi od raka jetre pokazali su najjaču vezu sa alkoholom, a zatim slede rak jednjaka i kolorektalni karcinom. Kod žena starijih od 55 godina, rak dojke bio je vodeći uzrok smrti, a zatim rak jetre i kolorektalni karcinom.
Od 10 karcinoma koje je studija ispitala, najmanji porast smrtnih slučajeva povezanih sa alkoholom bio je kod raka prostate, pankreasa i želuca, ali čak su i oni vremenom rasli, rekao je Jani.
Alkohol je igrao glavnu ulogu u smrtnim slučajevima od malignih tumora glave i vrata, uključujući rak usne, usne duplje, ždrela, grkljana i jednjaka. Čak jedna četvrtina karcinoma glave i vrata ima alkohol kao faktor rizika, „što se očigledno može sprečiti“, rekao je Jani.
„Iako naša studija nema podatke koji bi pokazali da treba potpuno prestati da pijete alkohol, poruka koju želimo da prenesemo je da će smanjenje konzumacije alkohola na najniži mogući nivo biti najbolje za vaše zdravlje.“