Situacija je alarmantna
Unutrašnjost Antarktika se zagreva BRŽE od predviđenog
Nova studija objavljena u časopisu Nature Communications otkriva da najhladniji regioni Antarktika, posebno istočna unutrašnjost kontinenta, beleže ubrzano zagrevanje koje premašuje globalni prosek.
Analiza podataka sa automatskih meteoroloških stanica, koje su aktivne od 1990-ih godina, pokazuje da se temperatura u ovim oblastima povećava za 0,45 do 0,72 °C po deceniji.
Većina zagrevanja dešava se između oktobra i marta, kada se prolećna toplota zadržava tokom leta. Ključni faktor ovog procesa je zagrevanje južnog Indijskog okeana, koje pojačava Suptropsku frontalnu zonu – oblast gde se sudaraju tople i hladne morske struje. Ova zona je ojačala za oko 20 odsto u poslednje tri decenije, što je dovelo do promena u atmosferskim cirkulacijama koje uvlače topli vazduh duboko u unutrašnjost Antarktika.
Pored toga, klimatske oscilacije kao što su interdekadna pacifička oscilacija i južni anularni mod dodatno komplikuju situaciju. Pomeranje visokog pritiska Mascarene High ka istoku dodatno pojačava dotok toplog vazduha, a naučnici veruju da je ovaj pomak delimično izazvan ljudskim uticajem na klimu.
Za sada, obalski regioni Antarktika nisu pokazali značajne trendove zagrevanja, zahvaljujući strmim ledenim padinama i debelom morskom ledu koji deluju kao prirodne barijere. Međutim, ove zaštitne strukture slabe – morski led je od 2016. godine u opadanju, dostigavši rekordno niske nivoe 2023. godine.
S obzirom na to da istočni Antarktik sadrži najveće rezerve slatke vode na planeti, čak i blago povećanje temperature može izazvati ubrzano topljenje leda i porast nivoa mora. Ovi nalazi ukazuju na to da dosadašnji klimatski modeli nisu u potpunosti obuhvatili mehanizme koji sada dolaze do izražaja, što znači da bi buduće projekcije mogle potceniti brzinu i razmere promena.
Nijedan deo Zemlje nije izolovan od globalnih klimatskih promena, a ono što se dešava na Južnom polu ima potencijal da utiče na čitav svet.