Treći dan Božića
Tradicija, duhovnost i radost Svetog Stevana
U mnogim srpskim domovima, dan Svetog Stefana označava poseban trenutak spoja tradicije, duhovnosti i zajedništva.
Ovaj dan, poznat kao treći dan Božića, posvećen je pravoslavnom svecu Svetom Stevanu, čiji se život i dela slave širom zemlje s posebnim poštovanjem.
Jutro Svetog Stevana započinje mirnim molitvama u crkvi, gde vernici okupljeni zajedno dele radost i zahvalnost za darovanje novog dana. Nakon bogosluženja, porodice se okupljaju oko trpeze bogate tradicionalnim jelima, koje simbolizuju obilje i zajedništvo.
Središnji deo slave često je posvećen sećanju na svetitelja Stevana, uz priče o njegovom nesebičnom služenju i hrabrosti u odbrani vere. Ovo vreme takođe pruža priliku za porodično okupljanje, gde se prenose vrednosti i tradicije s generacije na generaciju.
U mnogim mestima, Sveti Stevan ne predstavlja samo verski događaj, već i priliku za zajedničko slavlje s komšijama i prijateljima. Tradicionalni igrokazi, pesma i ples doprinose veselju koje se širi ulicama, stvarajući atmosferu radosti i jedinstva. Posebno je upečatljiva i tradicija darivanja, gde se pokloni izražavaju kao izraz ljubavi i pažnje prema bližnjima. Ova praksa dodatno ojačava društvene veze i čini da dan Svetog Stevana postane nezaboravan trenutak povezanosti.
Sveti Stefan je dan koji spaja prošlost i sadašnjost, tradiciju i zajedništvo, stvarajući jedinstvenu atmosferu gde se duhovnost, ljubav i radost slavlja prepliću na poseban način.
Kult ovog sveca je vrlo razvijen u srpskom narodu i podignuto je preko 40 hramova sa njegovim imenom.