Novi broj
“Ekspres” na kioscima: Intervju sa Milićem Vukašinovićem, “produženi pad” Žarka Lauševića…
Novi broj nedejnika "Ekspres" je na kioscima, a donosi sledeće teme, intervjue, analize, kolumne...
Predsednik pre vlade
Vrlo je moguće da će Crna Gora u ovoj godini pre dobiti novog predsednika nego novu vladu koja bi imala puni kapacitet. E, sad, da li će taj predsednik biti Milo Đukanović, veliko je pitanje...
"Prvi naredni izbori biće izbori za predsednika Crne Gore i to je dobro. Uporedo sa time treba videti kako se vidi ideja o rekonstrukciji Dritanove i Jokovićeve vlade i da u ovu vladu uđu predstavnici svih pobedničkih saveza iz 2020. godine. Ukoliko bi se dogovorila rekonstrukcija, onda bi parlamentarni izbori trebalo da budu organizovani u redovnom terminu 2024. godine. Ukoliko ne bude dogovora o rekonstrukciji, treba razmisliti o prevremeni parlamentarnim izborima na jesen“, kaže Pavićević za "Ekspres“.
Nemačka nam želi dobro ali samo do Kopaonika
Balkan je oduvek mesto na kojem se sudaraju raznorazni interesi. Poslednjih decenija i sami smo, nažalost, svedoci toga, koji i te kako na sopstvenoj koži osećaju posledice razlike u interesima između velikih i onih manje velikih sila. Ono što unosi dodatnu tenziju jeste i činjenica da se te razlike često očituju i među državama koje su, uslovno rečeno, deo istog bloka. U poslednje vreme fokus je, bar što se Srbije tiče, na Kosovu i Metohiji. A sve gore navedeno često nas navodi da se zapitamo možemo li da definišemo šta je to zapadna politika prema Kosovu? Šta je njihov krajnji cilj?
U razgovoru za "Ekspres“ na to pitanje pokušava da odgovori i Predrag Rajić iz novosadskog Centra za društvenu stabilnost, koji i sam priznaje da je "posebno teško definisati zapadnu politiku danas u svakom segmentu njihovog delovanja na Kosovu“.
Ukinuo bih stranke i uveo vojnu diktaturu!
Mnogo je rokera bilo u Srbiji, mnogo ih ima i dalje, ali je ipak samo jedan doktor za rokenrol. Legendarni Milić Vukašinović ni u osmoj deceniji života ne posustaje, već ličnim primerom pokazuje da su godine samo broj, a da je mladost u duši. Sa svojim bendom "Vatreni poljubac“ čuveni Mića ima novi album "Život je k’o fol, ako nije Rock’n’Roll”.
U intervjuu za nedeljnik "Ekspres“ govori o svojoj muzici, saradnji sa brojnim zvezdama rok i narodne muzike i otkriva da li se nakon svega što je pro-
šao u životu kaje zbog nečeg...
Fašizam je, nažalost, večan
Ima li fašizma danas, da li je sahranjen na smetlištu Drugog svetskog rata – veoma su važna pitanja sa kojima se svet suočava. Umberto Eko, veliki italijanski pisac, svakako nimalo slučajno, pre nekoliko decenija upozorio je: "Fašizam je večan, s fašizmom moramo da se borimo svakodnevno u svim društvenim zajednicama. Fašizam je trijumf volje nad razumom".
Ovom temom bavi se Đoko Kesić u svom novom tekstu.
Godina prođe, bol nikada
Kada je vreme za suočavanje sa prošlošću – pitanje je na koje se, decenijama unazad, na ovim prostorima redovno pada. Na ovu strašnu činjenicu poslednjih godina, periodično, podsećali su nas i razni televizijski i filmski projekti – "Dara iz Jasenovca“, "Quo Vadis, Aida“, serija "Porodica“... Navedena ostvarenja pokazala su da nije prošlo dovoljno vremena za istorijsku distancu da bi o njima objektivno i bez strasti moglo da se govori. Sa sličnom sudbinom mogla bi da se suoči i serija "Pad“, ostvarenje reditelja Bojana Vuletića koje je rađeno po motivima knjige Žarka Lauševića "Godina prođe, dan nikad“. U seriji, koja će široj publici biti dostupna od 21. januara ove godine, biće prikazano ubistvo iz 1993. u kome je učestvovao poznati jugoslovenski glumac Ivan Maslać...
̈Serija "Pad“ zasigurno ima sve elemente da doživi veliki uspeh. Reč je o istinitoj priči jednog od najpopularnijih glumaca na ovim prostorima, pokriva ubistvo, rađena je po motivima bestselera. Pitanje je samo - kome je i da li je uopšte potrebna?
Transformacija – rizici i posledice
Slobodan N. Vukosavić, predsednik Odbora za energetiku SANU autor je teksta u kojem se bavi rizicima i posledicama eventulane transformacije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Srbije“ u akcionarsko društvo uz pomoć američkog strateškog partnera, već odomaćenog u nadležnom ministarstvu.
"Ukoliko bi država zadržala odgovornost i brigu za ugljenokope i termoelektrane, dok bi se strateški partner usmerio na hidroelektrane, obnovljive izvore i nuklearne elektrane, tada bi država snosila najveći deo odgovornosti za snabdevanje električnom energijom, bila bi odgovorna za rast cena električne energije, za probleme u snabdevanju i plaćala bi takse za emisije CO2. S druge strane, strateški partner bi uživao podsticaje za gradnju obnovljivih izvora, koristio bi subvencije i profitirao na povlašćenom položaju 'zelenih' izvora električne energije, vremenom preuzimajući sve veću kontrolu nad elektroprivredom", piše Vukosavić.