Hronika
18.01.2020. 14:07
Vojislav Tufegdžić

ALKOHOL NAJUBOJITIJE ORUŽJE: "Obično" konzumiranje pića Srbiju godišnje osakati za 2.000 života

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.net

Između 50 i 60 odsto svih kriminalnih radnji u svetu počinjeno je zbog alkohola, bilo da su se počinioci nalazili u akutnom pijanstvu u vreme izvršenja krivičnog dela, bilo da se radilo o posledicama dugotrajnog alkoholizma koji je doveo do karakternog i moralnog propadanja ličnosti.

Prema zaključcima brojnih svetskih istraživanja o pogubnom uticaju alkohola, pored saobraćajnih nesreća u kojima se alkohol pojavljuje kao direktni uzročnik, najčešći oblici kriminalnog ponašanja pod njegovim dejstvom su krađe, agresivno i nasilničko ponašanje, seksualni delikti, nanošenje teških telesnih povreda, ubistva i maloletnička delinkvencija. Blizu 50 odsto ubica bilo je pod dejstvom alkohola, isti procenat nasilništva u porodici izvršili su muževi alkoholičari, istovetan procenat je utvrđen kod istraživanja veze alkohola i silovanja, a najgori primer su kafanske kavge, jer je alkohol u takvim okolnostima prisutan i kod počinioca dela i kod žrtve.

Najniža stopa lečenja

Ni po jednom parametru Srbija ne odudara od evropskih i svetskih proseka. U nekim, nažalost retkim istraživanjima posvećenim ovoj temi, Srbija čak prednjači. Ovom temom su se najozbiljnije bavili u Vojvodini. Prvo ozbiljnije istraživanje urađeno je prošle decenije, a podaci do kojih se došlo bili su zasnovani na sudsko-psihijatrijskom veštačenja 154 izvršioca ubistava. U najkraćem, ubice su u više od 90 odsto slučajeva bili muškarci niskog obrazovnog nivoa, a od ukupnog broja - 57,1 odsto njih je zločin počinilo pod dejstvom alkohola.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net
Shutterstock

Drugo istraživanje sprovedeno na uzorku od 106 različitih krivičnih dela potvrdilo je da su ubistva, nanošenja telesnih povreda, razbojništava, maltretiranja članova porodice, silovanja i saobraćajne nesreće, uzrokovani alkoholisanošću počinilaca. U konkretnom istraživanju - u više od 56 odsto slučajeva. Daleko najveći broj krivičnih dela koja su okarakterisana kao izrazito surova, izvršili su akutni alkoholičari.

U Srbiji trenutno radi 17 klubova lečenih alkoholičara, od kojih su 16 učlanjeni u Zajednicu klubova lečenih alkoholičara Srbije, osnovane još 17. aprila 1976. godine. Međutim, iako organizovana borba protiv alkoholizma u Srbiji traje decenijama, mada je i ona pretežno zasnovana na ličnim naporima a ne svesrdnoj pomoći čitavog društva, to je i dalje bolest sa daleko najnižom stopom lečenja.
Problem u odnosu na druge zavisnosti, kako su ga definisali ovdašnji stručnjaci, jeste što je to jedina takozvana legalna zavisnost.

Alkohol se bez ograničenja kupuje u prodavnicama, sve ostalo se nabavlja na crno kod dilera.

Povezane vesti - Od kudelje nema džointa

Ruku podruku s tim ide i blagonaklon odnos prema alkoholu koji, osim u ekstremnim situacijama, nije osuđujući. Konzumiranje alkohola se ne smatra kao nešto problematično, zbog čega je i utkan u svojevrsni kult pijenja na ovim prostorima. Stariji se sigurno sećaju i televizijskih reklama za alkoholna pića "Pij malo, pij dobro...". U praksi se to nikako ne može smatrati prihvatljivim.
Sumirajući svoje profesionalno iskustvo, jedan od nekadašnjih sudija Vrhovnog suda Srbije naveo je da su mu tokom karijere predmeti u kojima je alkohol bio okidač za najteža krivična dela bili veoma mučni, jer su se kao akteri zločina po pravilu pojavljivali nesrećni, slabo obrazovani i loše plaćeni ljudi, koje je alkohol potpuno uništio. Na pitanje koja vrsta alkohola je bila najzastupljenija, kaže:

"Nisam vodio takvu vrstu evidencije. Ali, kada se sada osvrnem, siguran sam da su u više od 90 odsto predmeta koji su se odnosili na ubistva, to bili rakija i nezamislive količine popijenog vina. Verovatno proizvedenih u kućnoj radinosti po ko zna kakvim receptima. Ne kažem da su druge vrste alkohola bolje, ali rakija je definitivno daleko najzastupljenija".

Čak i da na trenutak ostavimo po strani sve loše posledice konzumiranja alkohola, o tome šta unose u sebe ovdašnji ljubitelji žestokih pića malo znaju. Umereno, odnosno niskorizično, kao i rizično pijenje alkohola jesu obrasci koji se definišu preko broja popijenih pića. S obzirom na to da se alkoholna pića razlikuju po jačini, zapravo količini alkohola koji sadrže, ali i veličini ambalaže, u svetu su odavno definisali pojam takozvanog standardnog alkoholnog pića. Velika su variranja u jačini ovih pića, kao i u veličini istih u različitim zemljama, tako da svaka zemlja ima svoju definiciju shodno svojim sociološkim i kulturološkim karakteristikama. Tako, na primer, standardno piće u Kanadi sadrži 3,6 grama alkohola, a u Japanu 19,75 grama alkohola. Svetska zdravstvena organizacija je u studiji o niskorizičnom pijenju koristila meru od 10 grama alkohola za jedno piće.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net
Shutterstock

S obzirom na to da naša zemlja nema jasnu definiciju standardnog pića, u Srbiji se smatra prihvatljivim da se kao mera računaju pića sa 13 grama etanola. Primera radi, u proseku mala flaša piva sadrži pet odsto alkohola, čaša vina 12, a čašica žestokog pića od 40 mililitara 40 odsto alkohola.

Posmatrajući ove podatke iz svima razumljive perspektive, ne sme se skrajnuti činjenica da lagana obuzetost nakon uzimanja alkohola, što znači usporavanje refleksa, nastaje sa 0,5 promila alkohola u krvi, iznad jedan odsto je pijano stanje, a iznad tri promila čovek postaje nesvesan svojih postupaka.

Povremena opijanja

Medicinska, sudska i policijska evidencija jasno ukazuju da je iluzorno očekivati da se redovni ljubitelji pića zaustave na takozvanoj standardnoj meri. S brutalnim primerima se, nažalost, redovno suočavamo. U oktobru prošle godine je na 30 godina robije zbog dvostrukog ubistva u Vranju osuđen Staniša Stanimirović iz sela Koćura. On je godinu ranije ubio dvojicu komšija u ovom planinskom kraju u okolini Vranja tokom proslave Svetog Nikole. Sud je ustanovio da su se trojica muškaraca sukobila pod dejstvom alkohola.

Povezane vesti - Heroin nije umro, i dalje ubija

Samo dva meseca ranije u selu kraj Žitišta meštanin sa inicijalima S. S. zadavio je svoju suprugu, koja je imala sedmoro dece iz prethodnog braka. Istraga je pokazala da je ubica bio pod dejstvom alkohola, a meštani koji su ih videli nešto ranije svedočili su kako su njih dvoje zajedno pili pre tragedije.

U segmentu prekomerne količine pijenja alkohola Srbija nije ni bolja, ni gora od drugih u svetu, mada se u javnosti licitira s nasumičnim procenama da smo drugi, četvrti ili deseti u Evropi.

Na godišnjem nivou oko 23 miliona stanovnika Evrope zavisno je od alkohola. Direktna materijalna šteta proizvedena njihovim alkoholizmom procenjuje se na oko 68 milijardi evra. Alkohol direktno uzrokuje 1,8 miliona smrti, a pod njegovim dejstvom se događa čak jedna trećina svih nesrećnih slučajeva. Poseban problem u gotovo svim zemljama u EU jeste stalno povećanje procenta mladih koji posežu za alkoholom. Svake godine više od 55.000 mladih Evropljana umire zbog posledica prekomernog konzumiranja alkohola.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net
Shutterstock

U starosnoj grupi od 15 do 29 godina, u svetu se 320.000 smrtnih slučajeva može povezati sa upotrebom alkohola, što čini devet odsto svih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.

Prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji svaki stanovnik stariji od 15 godina godišnje popije više od 11 litara čistog alkohola. Ovaj zaključak je zasnovan na sistemu koji prati i analizira zdravstvena stanja nacija, povrede i zločine nastale pod dejstvom alkohola, ali i političke odgovornosti, odnosno nedovoljnog činjenja, u vezi sa borbom protiv alkoholizma.

Što se tiče Srbije, prema skorašnjem istraživanju, više od 40 odsto mlađih od 16 godina se jednom ili više puta napilo, čak 90 odsto njih je probalo alkohol, a svaki peti se često opija tokom godine. Svaki deseti lečeni alkoholičar je mlađi od 30 godina, a više od 70 odsto punoletnog stanovništva u našoj zemlji, prema sopstvenom priznanju. konzumira alkohol uz povremena opijanja.

Pogubne posledice nisu samo neprihvatljive za društvo u celini i krivično sankcionisane u primerima kada alkohol nadvlada razum.

Alkoholizam je treća najmasovnija bolest savremenog sveta, odmah iza srčanih i malignih bolesti. Oko tri odsto ukupne populacije boluje od alkoholizma, ali je zbog složenosti posledica ovaj broj potrebno pomnožiti najmanje sa tri ili četiri, jer redovna pijanstva pojedinaca direktno ugrožavaju najmanje toliko osoba u njegovoj bližoj okolini. Alkohol prouzrokuje više od 60 različitih vrsta bolesti koje ostavljaju značajne posledice na pojedinca i njihove porodice.

Više pročitajte u štampanom izdanju Ekspresa...

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
scattered clouds
9°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve